Data Loading...
maxcity.hr 9,00
KUNA
SLO 1,40 EUR z 1,70 EUR
maxcity.hr PONEDJELJAK
Pula, 11. studenoga 2019. z Broj 310 z GODINA LXXV
nezavisni dnevnik
MILAN BANDI,
zagrebaki gradonaelnik i voa stranke MB 365 - Stranka rada i solidarnosti
“Da je moja stranka u Istri na vlasti 29 godina, kao što je to IDS,
ULJANIK NE BI PROPAO. I TOKA”
INTERVJU
RADOVAN ŽIVANOVI Traga za oborenim avionima
“U Hrvatskoj je u 2. svjetskom ratu palo više od 700 aviona.
U ISTRI SMO IH NAŠLI 18!”
str. 3
Sandra Klaar, Sanja Vujii i Sandra Zrini Terlevi
Mame pulskih sportaša koje žive sport 24 sata na dan str. 38 i 39
2
NOVOSTI
Ponedjeljak, 11. studenoga 2019. Glas Istre
SVI PREŽIVJELI PAD Amerika posada planirala je napad na njemaku bazu tenkova u Linzu,
Z ANGELESKI
NA DANAŠNJI DAN PRIJE 75 GODINA KO SELA PRISILNO SLETIO AMERIKI BOM
Douglas Dow, sin preživjelog lana posade Richarda Dowa došao u Istru na mjesto udesa
Posada aviona, zaokružen je Richard Dow - fotografirao ih je 11. lan posade Victor J. Vergnetti
DOUGLAS DOW, sin lana posade prvi put na mjestu nesree:
“Moj tata, radio operater, nakon rata nije više letio” Douglasov otac Richard Dow, koji je umro 1998. u 78. godini života, zabilježio je i razgovor s njemakim vojnikom koji je znao engleski. “Budi sretan, za tebe je rat završen”, poruio mu je njemaki stražar koji je znao engleski. Richard Douglas nakon rata nikad nije ponovno došao u Istru na mjesto prisilnog slijetanja njihovog aviona PIŠE Zoran ANGELESKI ROVINJSKO SELO - Točno na današnji dan prije 75 godina, 11. studenog 1944. godine, na polje između Rovinjskog Sela i Šorići prisilno je sletio američki vojni bombarder B-24 s 11-eročlanom posadom. Svi su preživjeli, a među njima bio je i danas pokojni radio operater Richard R. Dow, čiji je sin Douglas Dow ovog vikenda, u svom prvom posjetu Hrvatskoj i Istri, posjetio mjesto udesa. Tog kobnog, sunčanog dana njegov otac i ostala posada (Crew 288) poletjeli su prema Linzu, gdje su trebali napasti njemačku bazu tenkova. No, nakon što im zakazao jedan od četiri motora, pilot Hubert Huie Chamness i kopilot Everett Schra-
der počeli su gubiti nadzor nad avionom pa su spustili na visinu od pet tisuća stopa. U trenutku poniranja avion se nalazio iznad Alpa, pa su na nenaseljeno područje ispustili bombe, ne bi li dobili na visini. Okrenuli su se prema Jadranskom moru, kada je avion izrešetan rafalom protu avionskog mitraljeza. Avion je nastavio ponirati, skrenuli su prema Istri i sletjeli na polje blizu Rovinjskog Sela.
Pisano svjedoanstvo - Prilikom poniranja moj je otac, kao i ostali članovi posade, trebao sjediti, ali on je ustao i cijelo vrijeme gledao kroz prozor, kaže nam njegov sin Douglas, tehnički crtač koji je već deset godina u mirovini. Očevo pisano svjedočanstvo vrlo je zanimljivo.
sretan, za tebe je rat završen”, poručio mu je njemački stražar koji je znao engleski. Ta se razmjena zarobljenika (posade) dogodila za nekoliko mjeseci.
Brat vojni pilot
Marelo Brajnovi i sin preživjelog lana posade na polju kod Rovinjskog sela
- Sjećam se da se mnoštvo muškaraca i žena okupilo u blizini olupine. Nadao sam se da su partizani i da će nas vratiti u Italiju. Osvrnuo sam se prema nekima i uputio im veliki osmijeh. Jedna me žena pogledala i zaplakala. Pogledao sam se i ustanovio da sam od glave do pete krvav. Krvario sam iz glave, na lijevoj nozi imao sam modricu, no osjećao sam se dobro, napisao je Douglasov
otac, napisavši da je pilot Hubert Chamness bio teže ozljeđen. Posadu su brzo presreli njemački vojnici i petoricu prebacili u rovinjski zatvor, današnju staru hladnjaču u Valdibori, a ostale, među kojima je bio i Richard, u bolnicu. Douglasov otac Richard Dow, koji je umro 1998. u 78. godini života, zabilježio je i razgovor s njemačkim vojnikom koji je znao engleski. “Budi
Richard Douglas nakon rata nikad nije ponovno došao u Istru na mjesto prisilnog slijetanja njihovog aviona. - Moj je otac imao problem odlaziti u Njemačku. Kad bi se našao u društvu u kojem netko priča njemački jezik, napuštao bi to društvo jer se nije osjećao dobro, a sve zbog lošeg iskustva njemačkom zatvoru, pojašnjava Douglas Dow. - Otac je u ratu bio radio operater. Nije mogao biti pilot ni inženjer. Njegov ga je otac forsirao da bude klasičan biznismen, a on je bio suprotne prirode. Bio je vrlo inteligentna i kreativna osoba koja nije htjela biti vezana uz nekakav birokratski posao na jednom mjestu, dodaje Douglas, koji je dugi niz godina planirao doći u Istru, a činilo mu se da je 75. obljetnica pada B-24 idealna. Usput, B-24 Liberator (‘Osloboditelj’) bio je naj-
NOVOSTI
Ponedjeljak, 11. studenoga 2019. Glas Istre
ali stvari su pošle po zlu…
OD ROVINJSKOG MBARDER
RADOVAN ŽIVANOVI Traga za oborenim avionima u 2. svjetskom ratu
“U Istri smo našli 18 palih aviona! NEVJEROJATNE SU TO PRIE!” Pronaeš komad palog zrakoplova, i to je sjajno. Ali sasvim je druga stvar kad uspiješ doi do cijele prie, pa i do lanova obitelji. Uspio sam tijekom godina doi do brojnih lanova obitelji posada srušenih zrakoplova. Dopisujem se sa svima s kojima sam uspio stupiti u kontakt, otkrio nam je Živanovi
Kopilot Everet Schrader, danas je možda jedini živ lan posade
A. POKRAJAC
Marelo Brajnovi kao djeak gledao poniranje aviona: “Bombarder je uspješno sletio, ali je naletio na dio njive koja je za metar viša od prethodne pa je došlo do udara”
patijac Radovan Živanović uspješni je tragač za posadama i ostacima oborenih aviona u Drugom svjetskom ratu. Impresivnom posvećenošću, energijom i bezrezervnom pomaganju kojom smo obasipani prošlih par dana, Radovan nam je uz gomilu informacija i fotografija posredovao u susretu sa Douglasom Dowom, sinom člana posade američkog bombardera Richarda R. Dowa. Radovan je jučer na licu mjesta, na polju između Rovinjskog Sela i Šorići, spojio Douglasa s umjetnikom Marčelom Brajnovičem, koji je kao dječak svjedočio prisilnom slijetanju njihova aviona.
O
je tijekom Drugog svjetskog u more i na kopno palo više od 700 aviona. Jedan je B-24 pao kod Boljuna 20. siječnja 1945. Radovan i njegova ekipa uspjeli su ga pronaći, zatim upoznati Boba Cartera, mitraljesca koji je imao 18 godina kad je padobranom iskočio iz oštećenog aviona. Do prije par mjeseci, kad je umro, bili smo u stalnoj vezi, slali
dovan Živanović koji već 20 godina neumorno traga za olupinama palih ratnih zrakoplova.
Priznanje SAD-a Za svoj je rad 2011. primio visoko priznanje Sjedinjenih Američkih Država “Certificate of Appreciation”, na svečanosti na palubi američkog školskog broda “Empire State VI”, koji je boravio u posjetu Rijeci. - Stariji ljudi po selima znaju za velik broj srušenih zrakoplova. Svakoga koga sretnem odmah pitam zna li možda o padu kakvog aviona, nastavlja ovaj pasionirani ‘lovac na avione’. Dosad je uspio prikupiti velik broj najrazličitijih uporabnih predmeta, koje su ljudi u godinama nakon Drugog svjetskog rata izrađivali od ostataka palih zrakoplova.
R. BRMALJ
Richard Dow sam je dopunio kartu s lokacijama kobnog leta
3
Istražene lokacije
Brajnovi do sauvanog dijela amerikog bombardera
Likovni umjetnik Marelo Brajnovi koji sada živi i stvara na Golom Brdu na kraju Rovinjskog Sela (lokacija poznata i kao Gumila), osobno je kao desetogodišnjak svjedoio prisilnom slijetanju amerikog bombardera nedaleko Rovinjskog Sela, a to je svoje je iskustvo prije godinu dana prepriao našem novinaru Aldu Pokrajcu. - Tog smo dana ja, brat Danilo, sestra Milka i otac Nini na polju preko brda Muvica obavljali sjetvu pšenice… Primijetili smo da se jedan avion naglo spušta. Pretpostavili smo da je u kvaru i nastoji izbjei njemakom radaru, postavljenom na brdu Velebi, gdje je boravila jedna motorizirana njemaka postrojba. Uskoro je avion nestao iza Muvice, pa smo se sa ocem popeli na vrh brda da vidimo što se dogodilo…. Bombarder je uspješno sletio, ali je naletio na dio njive koja je za metar viša od prethodne pa je došlo do udara i naglog zaubrojniji američki bombarder Drugog svjetskog rata. - Moj tata nakon rata nije više letio, ali je zato moj brat bio vojni pilot. Kad je brat s dvije godine vidio avion, rekao je: “Ja ću biti gore!”. I tako je i bilo. Kasnije je bio u Vijetnamskom ratu. Sve više cijenim što je otac zaista nastojao ispunjavati sve što smo brat i ja željeli, a što nije
stavljanja, prisjetio se Marelo Brajnovi. Ozlijeene su ukrcali u poljska kola za prijevoz stajskog gnoja, koji su nazivali koš. - Situacija je bila groteskna. Ameriki vojnici, redom školovani asnici i avijatiari u sjajnim odorama i kožnim jaknama morali su lei u smrdljivi voz zaprljan goveim balegama. Vidjelo se da im je nelagodno, ali nije bilo druge, pa su ih seljaci odvezli prema Selu. Nijemci su pratili let ponirueg aviona, pa su ubrzo stigli kamionetom i pokupili amerike vojnike… Avion je bio veliki, pa je gotovo svaka obitelj donijele kui dio plijena. - Ja sam se okomio na pult za navigaciju. Uspio sam uzeti i sakriti instrumente koji su mi kasnije bili najdraža igraka. Na žalost, otac ih je kasnije zamijenio za sol, koji nismo imali gdje nabaviti, kazao je Brajnovi, koji je uspio sauvati spasilaki pojas i povei komad s trupa. bilo lako u to poratno vrijeme, nastavlja Douglas. Nakon rata članovi posade Crew 288 znali su se sastajati, ali su on i brat bili premladi da shvate te susrete. - Od posade bombardera možda je još živ jedino kopilot Everett Schrader, kazao nam je Douglas Dow na kraju našeg rovinjskog razgovora.
Radovana pitamo ga otkud strast za tim, na prvu, neuobičajenim hobijem. - Oduvijek sam lud za avionima. Kao što klinci vole obično aute i motore, ja sam tako volio avione. To se nastavilo kroz maketarstvo i onda sam slučajno u ćakuli s tatom prijateljice iz gimnazije saznao za jedan talijanski bombarder koji je pao na brdu Sisol iznad Brseča. Otišli smo gore, našli mjesto pada i dijelove i tu se dogodio neki klik u glavi. Totalno sam se navukao. I onda, malo po malo, u vrijeme kad još nije bilo interneta, počeo sam istraživati knjige, arhive, dokumente, i prvenstveno ljude kao najbolje svjedoke vremena. S godinama, uz pomoć prijatelja Marina Iljadice, Sanjina Tvrde i Tomislava Šnajdara, došao sam do broja od nekih 120 istraženih lokacija, kaže Radovan. - Pronađeš komad palog zrakoplova, i to je sjajno. Ali sasvim je druga stvar kad uspiješ doći do cijele priče, pa i do članova obitelji. Uspio sam tijekom godina doći do brojnih članova obitelji posada srušenih zrakoplova. Nevjerojatne su to priče. Ljudi plaču na telefon. Dopisujem se sa svima s kojima sam uspio stupiti u kontakt, objašnjava. U Istri su on i prijatelji našli 18 lokacija, a još im par aviona nedostaje. Većinom su to američki bombarderi B-24 Liberator, ali ima i par engleskih lovaca i par talijanskih aviona. Inače, kako kaže, u Hrvatskoj
Radovan Živanovi, strastveni traga za avionima
si pisma, čestitke za Božić i Novu godinu. Ostatke također aviona B-24 pronašao je arheolog Luka Bekić blizu sela Krvavići kod Marčane tijekom arheoloških radova za potrebe izgradnje magistralnog plinovoda. - Kasnije je kopilot došao na mjesto pada, a mi smo malo pomagali u istrazi, upoznali smo tog kopilota, kaže Radovan. Inače, o ovom je padu blizu Marčane jedna američka televizijska kuća snimila dokumentarni film. Engleski lovac Hurricane je 15. travnja 1945. nakon napada na njemačke brodove kod Raše pogođen je protuavionskom vatrom i pao je kod Labina. Pilota Cedrica Branda spasili su partizani. Prije par godina našli smo mjesto pada i uspjeli kontaktirati obitelj. Malo pred kraj pilotovog života, mjesto pada posjetila su njegova dva unuka i doma djedu odnijela poneki komadić njegovog aviona, nastavlja Ra-
Koristili su limove za krovove, izrađivali su od dijelova najrazličitije uporabne predmete, poput padela i posuda za ulje. - Čak sam kod jednog čovjeka na Velebitu pronašao peku izrađenu od dijelova srušenog zrakoplova. Naravno da sam je morao isprobati u roku odmah. Peče savršeno, kaže Živanović. Prvi zrakoplov koji je pronašao bio je Fiat BR.20 Sisol, koji je pao iznad Brseča. Riječ je o talijanskom bombarderu koji je poletio iz Pule u misiju bombardiranja partizana u Gorskom kotaru. No, pilota su zatekli loše vrijeme i magla pa se vraćao u Pulu kad su udarili u brdo iznad Brseča, samo 20-ak metara od vrha. Svi su poginuli. Pilot bombardera zvao se Renzo Sormani, a Živanović je kasnije uspio stupiti u kontakt s njegovim sinom, koji ima namjeru doći u Brseč i položiti cvijeće na mjesto posljednjeg počinka svoga oca. Z. ANGELESKI
4
NOVOSTI
Ponedjeljak, 11. studenoga 2019. Glas Istre
1.246 METARA Osigurano više od dva milijuna kuna
U UGOVORENOM ROKU Fekalni sustav
Do veljae idue godine kanalizacija stiže i u rovinjski MONTE POZZO
Kanalizacijske cijevi stižu i u posljednje rovinjsko naselje Monte Pozzo
Nakon što budu dovršeni radovi u naselju Monte Pozzo, grad Rovinj imat e stopostotnu prikljuenost na kanalizaciju, kazao je direktor rovinjske Odvodnje Ognjen Puli ROVINJ - U rovinjskom naselju Monte Pozzo izvode se radovi na sustavu javne odvodnje vrijedni 2.047.000 kuna. Uz Hrvatske vode koje u troškovima participiraju s 500 tisuća kuna, investiciju financira rovinjska Odvodnja. - Nakon što budu dovršeni radovi u naselju Monte Pozzo, grad Rovinj imat će stopostotnu priključenost na kanalizaciju. Rok za priključenje posljednjeg naselja s četrdesetak obiteljskih kuća je veljača 2020., do kada bi trebalo biti ugrađeno 1.246 metara kanalizacijskih cijevi. Do danas je iskopano 400 metara, doznajemo od direktora Odvodnje Ognjena Pulića.
Prema njegovim riječima, veliki projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području anglomeracije Rovinj privodi se kraju. Riječ je o projektu od državnog značaja vrijednom 223 milijuna kuna, za koji je Rovinj na temelju natječaja uspio osigurati160 milijuna bespovratnih kuna iz EU-a fondova. - Nakon turističke sezone nastavili smo s radovima na 1.700 metara dodatnih kanalizacijskih ogranaka u Rovinjskom Selu, i to onih koji nisu bili ugovoreni na početku projekta zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. I tih posljednjih 350 metara, koji će biti zgotovljeni do kraja godine, dio je jedinstvenog sustava, kazao je Pulić. Govoreći o trenutnoj situaciji u naseljima Borik, Valsavije i Bolničko naselje u Rovinju, na-
glasio je da se provode ispitivanja i probna puštanja u rad vakumske kanalizacije. - Slijedi tehnički pregled za uporabnu dozvolu nakon čega će ova gradska naselja već od sljedeće godine biti priključena na sustav, kaže direktor Odvodnje. Pojasnio je i razlog kašnjenja izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Kuvima koji je trebao biti gotov do kraja ove godine. - Žalba jednog od ponuditelja koja je prošlog tjedna odbijena kao neosnovana, probila je planirane rokove. Raspisan je novi natječaj koji će biti otvoren do 2. prosinca. Potom slijedi standardna procedura i ugovaranje radova vrijednih oko 120 milijuna kuna. Novi uređaj za pročišćavanje svih otpadnih voda na Kuvima trebao bi biti u funkciji tijekom 2021. godine, najavio je Pulić. N. ORLOVI RADI
“
Nakon turistike sezone nastavili smo s radovima na 1.700 metara dodatnih kanalizacijskih ogranaka u Rovinjskom Selu, i to onih koji nisu bili ugovoreni na poetku projekta zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Tih posljednjih 350 metara bit e zgotovljeni do kraja godine Ognjen Puli, direktor rovinjske Odvodnje
Livade, najve mjesto u doli napokon dob NA SUSTAV PRIKLJUIT Nova komunalna infrastruktura doprinijet e daljnjem razvoju Livada kao mjesta velikih turistikih ambicija. Na oprtaljskom podruju do sada su izgraeni sustavi odvodnje otpadnih voda s proistaem za naselja Oprtalj i Livade, a sada je u planu kanalizacijski sustav Gradinje - Istarske toplice NAPISALA I SNIMILA
Gordana ALI ŠVERKO LIVADE - Izgradnja kanalizacijskog sustava naselja Livade, kanalizacijske mreže s crpnom stanicom i uređajem za pročišćavanje otpadnih voda koja je započela u siječnju, dovršena je u ugovorenom roku, početkom ovog mjeseca. Investitor je 6. maj odvodnja Umag, izvođač radova zajednica izvršitelja Vodogradnja Rijeka i Almes-Eko Rijeka, dok stručni nadzor nad radovima vrši tvrtka Flum-ing Rijeka. Ukupna vrijednost radova iznosi
oko 7,3 milijuna kuna, a najvećim se dijelom financiraju bespovratnim sredstvima europskih fondova.
85 posto EU sredstava U umaškom komunalcu više su nego zadovoljni uspješnim dovršetkom značajnog komunalnog projekta kao i suradnjom s izvođačima radova te nadzorom. - Sada smo u fazi probnog rada. Međutim, prije početka probnog rada uređaja i testiranja cjelokupne mreže neophodno je da stanovnici i obveznici s područja Livada što prije podnesu zahtjev za
NOVOSTI
Ponedjeljak, 11. studenoga 2019. Glas Istre
5
u dolini rijeke Mirne izgraen je europskim sredstvima Dva komunalna projekta - 8 milijuna kuna Poetkom ovog tjedna, najavio je Šerbei, zapoela je izgradnja kolektora K3 u naselju Oprtalj, izgradnja novog kanalizacijskog sustava i rekonstrukcija vodovodne mreže starogradske jezgre. Projekt vrijedan 700.000 kuna, dovršit e se do kraja ove godine. Pribroji li se ovaj projekt u Oprtlju, projektu kanalizacijskog sustava Livade, u oprtaljskoj opini ove godine realizirat e se dva znaajna projekta koje e poboljšati vrijednost života na tom prostoru, ukupno vrijedna 8 milijuna kuna. Dio je EU sredstava, dio su sredstva iz državnog prorauna, jedinice lokalne samouprave, Hrvatskih voda i komunalnog poduzea iz Umaga. Za jednu malu opinu u unutrašnjoj Istri ova godina doista prolazi u znaku izgradnje znaajne komunalne infrastrukture. priključenje na kanalizacijski sustav da bi se, nakon utvrđivanja tehničkih uvjeta, izvršilo priključenje, izjavio je član Uprave umaškog komunalca Reuf Šerbečić. Realizacija projekta izgradnje vodokomunalne infrastrukture “Kanalizacijski sustav naselja Livade - kanalizacijska mreža s crpnom stanicom i uređajem za pročišćavanje otpadnih voda”, javnom isporučitelju vodnih usluga, firmi 6. maj odvodnja, odobrena je u okviru Mjere 07 - podmjera 7.2. “Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije” iz programa Ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pozitivno je ocijenila projekt te su dodijeljena sredstava u maksimalnom iznosu od 6,65 milijuna kuna, od čega sredstva iz EU proračuna iznose 5,65 milijuna kuna, odnosno 85 posto, a preostalo su sredstva iz državnog proračuna.
ee naseljeno ini rijeke Mirne, “ biva kanalizaciju. E SE MOI TI 55 OBJEKATA Livade su dobile novu komunalnu infrastrukturu
Aleksander Krt
Reuf Šerbei
Prije poetka probnog rada ureaja i testiranja cjelokupne mreže neophodno je da stanovnici i obveznici s podruja Livada što prije podnesu zahtjev za prikljuenje na kanalizacijski sustav da bi se, nakon utvrivanja tehnikih uvjeta, izvršilo prikljuenje Reuf Šerbei, lan Uprave 6. maja
Ukupno je izvedeno 2.855 metara novih gravitacijskih i tlačnih cjevovoda, rekonstruirano je oko 148 metara cjevovoda, izvedena je crpna stanica te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda UPOV Livade kapaciteta 200+200 ES. Izgradnjom kanalizacijskog sustava omogućeno je priključenje oko 55 objekata na novi javni sustav odvodnje naselja Livade. Na internet stranicama umaškog komunalca i Općine Oprtalj, kao i na oglasnim pločama, objavljen je javni poziv za priključenje koji sadržava sve potrebne informacije o načinu i uvjetima priključenja na novoizgrađeni sustav javne odvodnje. Sada kada su stvoreni svi preduvjeti, pozivaju se građani da se odazovu pozivu te da se predaju
Mreža Ukupno je izvedeno 2.855 metara novih gravitacijskih i tlanih cjevovoda, rekonstruirano je oko 148 metara cjevovoda, izvedena je crpna stanica te ureaj za proišavanje otpadnih voda
zahtjev za priključenje na novi kanalizacijski sustav naselja Livade. Zadovoljstvo realizacijom ovog projekta izražava i oprtaljski načelnik Aleksander Krt koji kaže da se dugo godina očekivao, budući da su Livade najveće naseljeno mjesto u dolini rijeke Mirne, uz Motovunsku šumu, koje je na desetak metara nadmorske visine i nije imalo riješenu fekalnu odvodnju. Nova komunalna infrastruktura doprinijet će daljnjem razvoju Livada kao mjesta velikih turističkih ambicija, koje je postalo prepoznatljivo kao centar svijeta tartufa i u kojem se u sezoni ove skupocjene podzemne gljive kroz više od dva mjeseca održava sajam tartufa.
Dugo išekivani projekt Na oprtaljskom području do sada su izgrađeni sustavi odvodnje otpadnih voda s pročistačem za naselja Oprtalj i Livade, a sada je u planu kanalizacijski sustav Gradinje - Istarske toplice no potrebno je prvo izraditi projektnu dokumentaciju. Prvi korak iznalaženje je mogućnosti sufinanciranja izrade projektne dokumentacije, a kada se riješe imovinsko pravni odnosi, projekt se može aplicirati na natječaje. Kanalizacijski sustav Gradinja spojio bi se na pročistač u Livadama koji je upravo stoga kapaciteta 200+200 ES, znači 200 je predviđeno za naselje Livade plus njegova nadogradnja, odnosno proširenje za Gradinje i Istarske toplice.
6
NOVOSTI
MARTINJE Pojaana kontrola
U Puli uhvaena dva pijana vozaa, kažnjeni s ukupno 25.300 kuna PULA - U sklopu najavljene pojaane kontrole alkoholiziranosti vozaa, u pulska prometna policija je tijekom akcije u noi sa subote na nedjelju zbog vožnje pod utjecajem alkohola iz prometa iskljuila dva vozaa. Naime, policijski službenici su prekršajno sankcionirali 27-godišnjaka koji je pod utjecajem alkohola 0,93 promila, i to za vrijeme dok mu je na snazi zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, prouzroio prometnu nesreu s materijalnom štetom. Prema policijskom izvješu, do nesree je došlo malo iza ponoi jer se 27-godišnjak, upravljajui Opel Corsom pulske registracije, iz smjera Kašieve u smjeru Marulieve ulice nije kretao sredinom prometne trake, ve je skrenuo u lijevo na nogostup i udario u zaštitne stupie. Zbog vjerojatnosti da e nastaviti s injenjem prekršaja, odveden je u policijsku postaju gdje je zadržan dok se nije otrijeznio.
Ponedjeljak, 11. studenoga 2019. Glas Istre
GODINE OPASNOG RONJENJA etrdesetak lanova tradicionalno
Ronioci samostalnog odreda za podvodna djelovanja Pula u etiri ratne godine odradili su 4.755 borbenih sati. Iz podmorja su izvadili
VIŠE OD 17,5 TONA GRANATA Potom je prepraen na Prekršajni sud koji mu je izrekao drakonsku kaznu - novanu u iznosu od 15.300 kuna, te zabranu upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od šest mjeseci. U nedjelju pred jutro, oko 4.40 sati, policajci su na Cesti prekomorskih brigada zaustavili 27-godišnjaka koji je pod utjecajem 2,33 promila upravljao Audijem pulske registracije. Budui da je sve upuivalo da e nastaviti s injenjem prekršaja, navode iz Policijske uprave istarske, muškarac je iskljuen iz prometa te je zadržan u policijskoj postaji dok se nije otrijeznio. Zbog poinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama kažnjen je novano, i to s deset tisua kuna, a izreena mu je i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od tri mjeseca. Policijski službenici e radi smanjenja broja prometnih nesrea, pogotovo onih s teškim posljedicama, nastaviti s pojaanim aktivnostima i u noi s ponedjeljka na utorak.(GI)
Izmjene supetarskog prostornog plana SVETI PETAR U ŠUMI - Javna rasprava o prijedlogu treih izmjena i dopuna prostornog plana ureenja Opine Sveti Petar u Šumi trajat e od 11. do 18. studenog putem javnog izlaganja i javnog uvida. Javno izlaganje o prijedlogu plana održat e se u srijedu 13. studenog u 17 sati u zgradi “itaonica”. Prijedlog plana za javnu raspravu bit e objavljen na mrežnoj stranici Opine Sveti Petar u Šumi www.svpetarusumi.hr. Za vrijeme trajanja javne rasprave prijedlog plana bit e izložen u opinskoj zgradi radnim danom od 10 do 14 sati. Primjedbe, prijedlozi, mišljenja ili oitovanja na prijedlog plana mogu se podnositi najkasnije do 18. studenog upisom u knjigu primjedbi koja e se nalaziti uz izloženi prijedlog plana (u vrijeme trajanja javnog uvida), u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja i pisano dostavom dopisa u Jedinstveni upravni odjel Opine Sveti Petar u Šumi (Sv. Petar u Šumi 6), osobno ili poštom odnosno dostavom na elektroniku poštu nacelnik(et)svpetarusumi.hr. A. D.
Hrvatska je u to vrijeme bila pod embargom i naše su snage ovisile i o oružju koje su ovi ronioci pronašli. U moru su uglavnom skupljali granate i tenkovske mine koje je vojska odbacivala u posebnim, elinim kontejnerima. Sve je to, nakon sušenja i remonta, odlazilo na ratište. Kada zbog lošeg vremena nisu mogli na more, odmah bi nastao problem PIŠE Borka PETROVI SNIMIO Dejan ŠTIFANI PULA - Ronioci Samostalnog odreda za podvodna djelovanja Pula, njih 70-ak, od mobiliziranja u studenom 1991. do demobiliziranja u prosincu 1995. godine odradili su čak 4.755 borbenih sati te iz
pulskog podmorja locirali i izvadili više od 17,5 tona granata! Sve su to odradili, kako kažu, bez ijednog ronilačkog incidenta, odnosno bez stradavanja. Njih gotovo 40 okupilo se u Fažani kako bi, kao i svake godine, obilježili godišnjicu svoje mobilizacije i prisjetili se davnih vreme-
na. Od zapovjednika odreda Ivana Franinovića doznajemo da je jedinica imala dvije osnovne zadaće - protuminsku i protudiverzantsku. Drugim riječima, ronioci su na otvorenom moru tražili granate i oružje koje je prilikom povlačenja u more odbacivala neprijateljska vojska. Mine su morali najprije locirati, a onda izvaditi i poslati u radionicu za remont streljiva na Fiželi.
Stalno na usluzi Jer, podsjetimo, Hrvatska je u to vrijeme bila pod embargom i naše su snage ovisile i o oružju koje su ovi ronioci pronašli. Osim mina JNA, tijekom ronjenja su pronašli i nekoliko eksplozivnih naprava
Samostalni odred za podvodna djelovanja Pula ‘90-tih
NOVOSTI
Ponedjeljak, 11. studenoga 2019. Glas Istre
7
je obilježilo godišnjicu mobilizacije
Ronioci Samostalnog odreda za podvodna djelovanja Pula na okupu i nakon 28 godina
zaostalih još iz Drugoga svjetskog rata te ih deaktivirali. - Stalno smo bili na usluzi, pozivali su nas od danas do sutra. Osim što su svakodnevno ronili i tražili streljivo, naši su ronioci bili u timu za spašavanje na moru, a jedan je bio na dispoziciji posadi helikoptera na aerodromu, govori Franinović te ističe da su sate i sate ronjenja odrađivali po svakakvom vremenu. Sve to u početku sa svojom opremom i bez iskustva u radu s eksplozivnim sredstvima. - Naša je jedinica bila u sklopu jedinica teritorijalne obrane, a imali smo desetak dana obuke godišnje. Ipak, kad smo ‘91. mobilizirani, upustili smo se u prilično opasan posao za koji nismo bili obučeni. Locirali smo i podizali granate koje je vojska pobacala u more, ali i radili na osiguranju raketne topovnjače “Petar Krešimir IV.” u Kraljevici, ispričao nam je Goran Vidušin, zapovjednik voda i viši instruktor ronjenja. Pojašnjava da je njihova snaga bila upravo u tome što su se svi znali otprije i imali puno znanja i iskustva pod vodom. Kazao nam je da su u moru uglavnom skupljali granate i tenkovske mine koje je vojska odbacivala u posebnim čeličnim kontejnerima. Sve je to, nakon sušenja i remonta, odlazilo na ratište. Kada zbog lošeg vremena nisu mogli na more, odmah bi nastao problem. Vidušin se tako prisjetio i ronjenja kod Barbarige nakon odlaska JNA. Sve što vojska nije uspjela uzeti, pobacala je u more. - U trenutku kad smo ronili, Istru su nadlijetali neprijateljski avioni koji su raketirali Vrsar. Mi smo, gledajući zračnu liniju,
Priznanje civilnog sektora Hrvatskoj ratnoj mornarici i Ratnoj luci Pula 5. studenog 1991. pridodan je ve formirani, mobilizacijski provjeren i spreman za djelovanje Samostalni odred za podvodna djelovanja Pula. Sav zapovjedni kadar i veina ronilaca bili su lanovi Centra za podvodne aktivnosti Pula. Taj im je centar dao i kompletnu ronilaku i logistiku podršku. Nakon što su demobilizirani i ukinuti, lanovi ove postrojbe vratili su se u civilno društvo, a nijedan od njih nije dobio vojni in niti su od struktura vlasti nagraeni za svoju požrtvovanost. Znaaj ove jedinice prepoznao je ipak civil-
“
Osim što su svakodnevno ronili i tražili streljivo, naši su ronioci bili u timu za spašavanje na moru, a jedan je bio na dispoziciji posadi helikoptera na aerodromu Ivan Franinovi, zapovjednik Odreda
ni sektor. Tako je predsjednik Hrvatskog društva za pomorsku, podvodnu i hiperbarinu medicinu dr. Nadan M. Petri Ivanu Franinoviu nedavno dodijelio Povelju za životno djelo. - Velika djela traže i osobnu žrtvu i siguran sam da Istra i Hrvatska znaju tko se, kako i zašto žrtvovao. Jedan od tih heroja zasigurno je i Franinovi, kazao je tom prigodom Petri, te napomenuo da lijenike podvodne medicine i danas zadivljuje injenica da su tisue sati pod morem i brojna ronjenja, u osobito teškim uvjetima, prošla bez ijednog incidenta.
“
U trenutku kad smo ronili, Istru su nadlijetali neprijateljski avioni koji su raketirali Vrsar. Mi smo, gledajui zranu liniju, bili jako blizu i u našim je redovima takoer nastala panika Goran Vidušin, zapovjednik voda i viši instruktor ronjenja
“
Mogue da sanduka s granatama u moru ima još. Jer i sami smo primijetili da ih je, kako je vrijeme odmicalo, bilo sve teže pronai. Ve nakon dvije godine sanduke je pokrivao mulj Denis Hudoletnjak
bili jako blizu i u našim je redovima također nastala panika. Nismo znali granatiraju li nas, hoće li zapucati po nama ili nas preletjeti, prisjeća se Vidušin.
Na oprezu Njegov kolega, ronilac Denis Hudoletnjak priznaje da mu prvi susret s eksplozivnim sredstvima nije bio niti malo ugodan. Prve su granate iz mora, prisjeća se, iznosili oprezno, ko’ jaja. Posebice što je ponekad vidljivost pod morem bila jako loša. No, s dodatnom obukom koju im je pružio jedan slovenski miner i iskustvom na terenu, posao su kasnije radili s puno više sigurnosti. Za pronalazak sanduka sa streljivom trebalo je, prisjeća se, puno iskustva, a kad bi locirali prve, pokušavali su, znajući da su ih bacali u plovidbi, locirati kretanje broda i tražiti dalje po zamišljenoj putanji. U tome su im pomagali ribari koji bi im javljali približne koordinate. Kada bi ih pronašli, posao nije postao lakši - sanduke koji su imali više od stotinu kilograma trebalo je podići na površinu. To su, kaže, radili pomoću balona punjenih zrakom. Na pitanje je li moguće da u pulskom podmorju i dalje ima zaostalog oružja, Hudoletnjak kaže da je to itekako moguće jer nitko ne zna koliko je toga bilo odbačeno. - Mi smo ovaj posao radili tri godine. Moguće da sanduka s granatama u moru ima još. Jer i sami smo primijetili da ih je, kako je vrijeme odmicalo, bilo sve teže pronaći. Već nakon dvije godine sanduke je pokrivao mulj, a crvi su ih djelomično pojeli, zaključio je Hudoletnjak.
8
Prilog je realiziran u suradnji s Istarskom županijom www.istra-istria.hr
VRIJEDNA INVESTICIJA JEDINI OBJEKT KOJI JE U ZADNJA TRI DESETLJEĆA IZGRAĐEN IZ TEMELJA
ZDRAVSTVENI CENTAR VODNJAN-DIGNANO
Istarska županija, Grad Vodnjan i Istarski domovi zdravlja omoguili
SUVREMENI ZDRAVSTVENI STANDARD ZA VODNJANCE Neprestano ulažemo u adaptacije, no za Vodnjan smo procijenili da se više isplati uložiti u izgradnju novog objekta, nego ulagati u adaptaciju stare zgrade. Grad Vodnjan je dao zemljište i financirao izradu projekta i uređenje okoliša, dok je sam objekt u kojem se nalaze ambulante financiran zajedničkim snagama Istarske županije i Istarskih domova zdravlja, kazao je ravnatelj IDZ-a dr. Ante Ivančić PIŠE Milan PAVLOVIĆ SNIMIO Danilo MEMEDOVIĆ
z prigodnu svečanost u Vodnjanu je krajem prošlog tjedna otvoren Zdravstveni centar Vodnjan-Dignano, prva značajnija greenfield investicija u istarskom zdravstvu zadnjih tridesetak godina. Ukupna vrijednost investicije iznosi nešto više od pet milijuna kuna, a u financiranju su sudjelovali Istarska županija, Grad Vodnjan i Istarski domovi zdravlja. U zgradi ukupne površine 316, a korisne 272 kvadrata, smještene su dvije ordinacije obiteljske medi-
U
cine, patronažna djelatnost IDZ-a, a pripremljen je i prostor za jednu stomatološku ordinaciju. Ravnatelj Istarskih domova zdravlja Ante Ivančić kazao je da je posebna vrijednost ovog projekta njegova lokacija, budući da je stari objekt bio smješten uz glavnu prometnicu s minimumom parkirnih mjesta, dok je novi objekt u mirnom dijelu grada, neposredno uz školu, a ima veliki i pristupačan parking.
Bolja lokacija - Prostor je jedinstven iz nekoliko razloga. Radi se o prvom zdravstvenom objektu koji je u zadnja tri desetljeća izgraDr. Ante Ivančić
đen iz temelja. Dosad je bilo značajnih investicija u adaptacije i dogradnje, što između ostalog govori da je mreža primarne zdravstvene zaštite u Istarskoj županiji bila vrlo kvalitetna i dobra, te da je uspješno funkcionirala i bez novih investicija. Neprestano ulažemo u adaptacije, no za Vodnjan smo procijenili da se više
isplati uložiti u izgradnju novog objekta, nego ulagati u adaptaciju stare zgrade. Drugi razlog je način financiranja i činjenica da smo udruženim snagama po modelu javno-javnog partnerstva uspjeli zaokružiti financijsku konstrukciju. Grad Vodnjan je dao zemljište i financirao izradu projekta i uređenje okoliša, dok
je sam objekt u kojem se nalaze ambulante financiran zajedničkim snagama Istarske županije i Istarskih domova zdravlja. Izgradnja i opremanje koštali su nešto manje od tri milijuna kuna, kazao je Ivančić. Nekadašnje ordinacije u Vodnjanu zbog derutnog stanja, veličine i lokacije na kojoj su se nala-
Društveni standard
Glas Istre Ponedjeljak, 11. studenoga 2019.
9
“
Bolji uvjeti i za djelatnike i za pacijente
ekali smo ga dugo i na koncu doekali ovaj reprezentativni prostor u kojem e i lijenice i ostalo zdravstveno osoblje, ali i svi pacijenti s podruja Vodnjana imati nemjerljivo bolje uvjete od onih koje su imali u starim prostorima Klaudio Vitasovi, gradonaelnik Vodnjana
Zdravstvena stanica u Vodnjanu prvo je u nizu kapitalnih ulaganja u zdravstvo koje e se u narednom razdoblju dogoditi diljem Istre Fabrizio Radin, istarski župan
Nova zdravstvena stanica na novoj lokaciji
zile nisu udovoljavale potrebama građana. - Istarska županija, Istarski domovi zdravlja i Grad Vodnjan zajednički su prepoznali potrebu za izgradnjom novih ordinacija koje će udovoljavati suvremenim zdravstvenim standardima i kriterijima za provođenje zdravstvene zaštite na području grada Vodnjana. S tim je ciljem u veljači 2017. potpisan sporazum o izgradnji i opremanju novih ordinacija, a rezultat je ova moderna, lijepa i funkcionalna zdravstvena stanica koja će svojim djelatnicima omogućiti primjerenije i daleko bolje uvijete rada, a pacijentima kvalitetnu primarnu zdravstvenu zaštitu, kazao je istarski župan Fabrizio Radin. Posebno se osvrnuo na činjenicu da je zdravstvena stanica u Vodnjanu prvi zdravstveni objekt u Istri izgrađen nakon gotovo 30 godina. - Zdravstvena stanica u Vodnjanu prvo je u nizu kapitalnih ulaganja u zdravstvo koje će se u narednom razdoblju dogoditi diljem Istre. Sljedeće se odnosi na dovršetak Opće bolnice u Puli, kazao je Radin. Grad Vodnjan je kroz ustupljeno zemljište, te izradu projekta,
uređenje parkirališta i okoliša u projekt uložio oko 1,5 milijuna kuna,aIstarskimdomovimazdravlja je prenio pravo raspolaganja izgrađenim objektom na rok od 35 godina, bez naknade. - Ovo je veliki dan za Grad Vodnjan i za njegove građane. Moram zahvaliti svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta. Čekali smo ga dugo i na koncu dočekali ovaj reprezentativni prostor u kojem će i liječnice i ostalo zdravstveno osoblje, ali i svi pacijenti s područja Vodnjana imati nemjer-
Grad je dobio i novu, modernu ljekarnu
ljivo bolje uvjete od onih koje su imali u starim prostorima. Kad smo planirali zahvat, vodili smo računa o broju žitelja, odnosno pacijenata na našem području, tako da sustav koji smo dobili svima njima osigurava kvalitetnu primarnu zdravstvenu zaštitu, ustvrdio je gradonačelnik Vodnjana Klaudio Vitaosović.
Nova ljekarna Iz gradske uprave na svečanost otvorenja nisu došli praznih ruku. Naime, Zdravstvenom centru po-
klonili su tri aparata u vrijedna 75 tisuća kuna. Oni će služiti za brzu laboratorijsku analizu krvi i urina, tako da pacijenti za jednostavnije pretrage neće morati odlaziti do centralnog laboratorija u Pulu. Uz zdravstvenu stanicu otvorena je i nova ljekarna, kapitalni objekt koji su u potpunosti financirale Istarske ljekarne iz vlastitih sredstava. - Novoizgrađena, moderna i svim korisnicima maksimalno pristupačna Ljekarna Vodnjan izgrađena je iz vlastitih sredstava Istarskih ljekarni. Oprema prodajnog dijela je funkcionalno prilagođena potrebama pacijenata, boljem kontaktu s pacijentima, s izdvojenom prostorijom za savjetovanje, koja omogućava zaštitu privatnosti. Ljekarna ima i svoje parkiralište s deset mjesta, parkiralište za bicikle te pristup i ulaz bez arhitektonskih barijera. Cjelokupna investicija iznosi oko tri milijuna kuna, a punu podršku u realizaciji dobili smo od Grada Vodnjana te osnivača, Istarske županije te Odsjeka za javnu nabavu koji nam je pomogao u provođenju postupka javne nabave, kazala je ravnateljica Istarskih ljekarni Ivanka Živković.
Novoizgraena, moderna Ljekarna Vodnjan izgraena je iz vlastitih sredstava Istarskih ljekarni. Oprema prodajnog dijela je funkcionalno prilagoena potrebama pacijenata, boljem kontaktu s pacijentima, s izdvojenom prostorijom za savjetovanje, koja omoguava zaštitu privatnosti Ivanka Živkovi, ravnateljica Istarskih ljekarni
10
PULA
Ponedjeljak, 11. studenoga 2019. Glas Istre
ŠTO EKAJU GRAD I TZ? Ceh trgovaca pri HGK-Županijskoj
gradska štorija JHVUVHGVCJHKJCA
SPAŠAVANJE GRADA PUTEM
Ubijanje Tomislavca ije se rodio ‘ko je narodu ugodio. Tako bi se mogla zvati ova gradska štorija, kada naslov ne bi bio malčice predugačak. Naslov “Ubijanje Tomislavca” odnosi se na reakcije dijela Verudeža koji su ostali neugodno iznenađeni činjenicom da se klizalište s Verude, od milja zvano “Tomislavac”, ove godine seli u centar grada. Zaboravilo se pritom, valjda, lanjske primjedbe dijela Puljana da bi bilo bolje kada bi sve bilo u centru grada koji je u zimskim mjesecima, unatoč “Prosincu u Puli”, sablasno prazan. Kućice na Giardinima nisu očito izazvale dovoljno interesa i uspjele uspavane građane maknuti s tipkovnica i prizvati u središte grada. I ponovo se, kako to inače biva, Puljani dijele u dva tabora - prvi bi voljeli da se gušt adventa osjeti i na Verudi, drugi smatraju da je potez gradske vlasti da sva događanja okupi u centru grada hvalevrijedan. No, većina zamjerki ide u sasvim drugom smjeru - centar grada na 40-ak dana postaje pješačka zona u trenutku kada se pola grada kopa, a sada će za sav promet zatvoriti još i Giardine, Laginjinu i Zagrebačku, dok će se Zadarskom ulicom, od križanja s Istarskom do križanja s Dobrichevom suprotnim smjerom. Je li zatvaranje grada u prosincu, samo radi radosti klizanja, bila dobra ideja, pokazat će se ubrzo, no vrlo je vjerojatno da ćemo svjedočiti prometnom krkljancu kakvoga odavno nismo vidjeli. Jer, besplatan parking priziva ljude u grad, no do njega se teško može proći. O autobusima neću niti govoriti. Barem ne još. Borka PETROVI
N
Danilo MEMEDOVI
Pula- gradski ir: P poduzetnika u pusto
Koparska u sanaciji, autobus e Valturskom
B. PETROVI
PULA - Radi sanacije kolnika, u Koparskoj se ulici vozi jednim trakom. Zbog radova autobusi Pulaprometa na liniji 2a nee tuda voziti, ve e koristiti Valtursku ulicu u kojoj e biti oznaeno zamjensko stajalište. Sanirat e se kolnik izmeu ve obnovljenih dijelova ulice, od rotora na križanju s Ulicom 43. istarske divizije do semafora na vrhu Koparske ulice, u dužini oko 530 metara. Zamjena završnog asfaltnog sloja, kao i mjestimino dublji popravci kolnika planiraju se završiti do kraja mjeseca. B. P.
Demokratima 66 kvadrata
Nastup mlade sopranistice iz Beograda PULA - U povodu proslave 150. godišnjice Narodnog pozorišta u Beogradu, u Circolu je održan koncert pod nazivom “Mladi u operi”. Nastupile su sopranistica Sara Risti uz klavirsku pratnju Ivane Babovi. Jedna od najznaajnijih kulturnih institucija u Srbiji, Narodno pozorište osnovano je 1868. godine i pod svojim krovom okuplja ansamble drame, opere, baleta, zbora te orkestar. B. P.
bez struje Sutra, 12. studenog, u Puli e bez struje od 6 do 8 te ponovno od 14 do 15 sati biti zgrada na broju 25 u Flanatikoj ulici, dio Veronske ulice oko broja 2, dio Zagrebake oko broja 2 i 3, dio Ciscuttijeve oko broja 3 te dio Giardina oko broja 12. Od 6 do 15 sati bez struje e sutra biti dio Veronske ulice oko broja 5 i 7, dio Trierske oko broja 5, dio Supilove oko broja 3 i 5 te dio Zagrebake oko broja 14. U sluaju lošeg vremena radovi mogu biti odgoeni.
Poduzetnici koji su nas obavijestili o ovoj ideji ogoreni su što im uope netko takvo što predlaže. Grad je prvo dopustio pustošenje centra, kažu, time što je dozvolio gradnju tolikih trgovakih objekata na rubnim dijelovima grada, a sada na pleima poduzetnika žele vratiti ljude u centar. Smatraju da bi Grad trebao biti taj koji e se pobrinuti da oživi centar, ukidanjem nameta poput spomenike rente i smanjenjem cijena za terase i poslovne prostore PIŠU Lara BAGAR i Bojan ŽIŽOVI PULA - Sve poduzetnike koji imaju trgovine, barove, bistroe u centru grada okupiti na jednom mjestu, oglasiti ih na Facebooku i Instagramu i svaku objavu o nekom događanju ili popustu naplatiti 20 kuna. Ideja je to koja je krenula iz Ceha trgovaca pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori u Puli. Projekt radnog naziva “Pula - gradski đir” zasad je predstavljen samo poduzetnicima, koji su
nam i proslijedili e-mail odaslan iz Županijske komore. Ti poduzetnici smatraju da je projekt, u koji su uključeni i Grad te pulska Turistička zajednica, potpuno promašen.
Grad i TZ (ni)su ukljueni Ogorčeni su što im uopće netko takvo što predlaže. Pojašnjavaju da je Grad prvo dopustio pustošenje centra time što je dozvolio gradnju tolikih trgovačkih objekata na rubnim dijelovima grada, a sada na plećima podu-
L. BAGAR
PULA - Istarska podružnica politike stranke Demokrati dobila je na korištenje poslovni prostor na treem katu zgrade na Trgu I. istarske brigade broj 10, površine 66 kvadrata. Prostor su dobili na pet godina, s naknadom za korištenje u iznosu od 15 kuna po etvornom metru. Demokrate vodi bivši SDP-ovac i ministar Mirando Mrsi, a istarsku podružnicu stranke Maja Šari koja je SDP napustila prije nekoliko godina. B. P.
Još e razmisliti - Bojan Vukovi iz Street Fooda “Take Two”
PULA
Ponedjeljak, 11. studenoga 2019. Glas Istre
11
komori u Puli pokušava oživjeti mrtvo gradsko središte
DRUŠTVENIH MREŽA
Projekt promocije om centru grada
I kino, kazalište… Na pitanje zašto bi se uopće naplaćivalo administriranje ako su ga Grad i TZ pristali plaćati, Cerovac Bakši mijenja ploču i kaže da se s 20 kuna po objavi plaća reklamiranje. “Želimo sve reklamirati - i kino, kazalište, knjižnicu… Da ljudi na jednom mjestu dobiju informaciju što se zbiva u centru grada”. No, na ovakav način to neće biti moguće jer očito neki poduzetnici neće pristati plaćati naknadu za
L. BAGAR
Dobra inicijativa “U redu je ta inicijativa. Cijena je ok ako e nam to pomoi jer - pulski ir u gradu je loš ir. Grad je mrtav, a s trgovakim centrima grad se proširio pa sada svi odlaze tamo, ne samo u trgovine, ve i u kafie. Novi centar je izvan centra”, kažu u Bountyju
vanje. No, u e-mailu piše da bi poduzetnici plaćali 20 kuna po objavi upravo za uslugu administriranja. “Morali smo formirati neku cijenu. To mi se čini pravednim, jer netko će sutra imati više objava od drugih pa je pravednije da se to i plaća”, kaže. Poduzetnicima je napomenuto da bi imali pravo na minimalno dvije, a maksimalno četiri objave mjesečno, pa nije jasno gdje bi nastala ta nepravednost koju spominje predsjednica Ceha trgovine. Odgovara da su taj maksimalan broj objava stavili proizvoljno, a da bi vjerojatno dopuštali i više. “Da ne bi netko krivo shvatio, taj novac od objava ne bi išao ni Gradu ni TZ-u, već isključivo administratoru”, napominje.
objavu informacija na Facebooku i Instagramu budući da mnogi već koriste te platforme za oglašavanje. Stoga je teško očekivati da će se na jednom mjestu doista moći doznati što se sve događa u centru grada. Napravili smo đir po gradu i s djelatnicima i vlasnicima preostalih trgovina u centru porazgovarali o ovom projektu. Ispostavilo se da mnogi ipak pozdravljaju pokušaj revitalizacije grada. - Mi smo za tu ideju. Smatramo da treba revitalizirati grad i pozvati građane da opet dođu uživati u čarima grada, veli Sara Domniku iz Hižice, jedine dizajnerske trgovine u gradu. Iako Hižica ima svoju facebook stranicu na kojoj imaju sponzorirane objave, to, vele nam, nije oglašavanje. “Kada bi postojala neka krovna stranica koja okuplja poduzetnike iz Pule, puno više njih bi to pratilo. Vjerojatno bi tako i njihovi budžeti za oglašavanje bili veći i samim time bilo bi korisno da imamo na jednom mjestu sva ta događanja u gradu putem društvenih mreža jer nitko od nas više ne ide guglati po stranicama grada Pule i tražiti što se događa. Sasvim je u redu da se nešto tako automatski servira. Cijena od 20 kuna po meni je sasvim ok da dođeš do toliko ljudi, mišljenja je Sara Domniku. U Bountyju također pozdravljaju ovu inicijativu budući da su i oni svjesni da je grad mrtav. “U redu je ta inicijativa. Cijena je ok ako će nam to pomoći jer - pulski đir u gradu je loš đir. Grad je mrtav, a s trgovačkim centrima grad se proširio pa sada svi odlaze tamo, ne samo u trgovine, već i u kafiće. Novi centar je izvan centra”, napominju u ovom pulskom pubu.
Unosno oglašavanje
zetnika žele vratiti ljude u taj dio grada. Smatraju da bi Grad trebao biti taj koji će se pobrinuti da oživi centar. Prema njihovom mišljenju, neke od mjera trebale bi biti ukidanje nameta poput spomeničke rente i smanjenje cijena za ugostiteljske terase na javnim površinama i poslovne prostore. Katja Petrovski iz Županijske komore, s čije je e-mail adrese odaslan poziv poduzetnicima, pojašnjava da je ona samo informirala članove o inicijativi koju je zapravo pokrenuo Ceh za trgovinu. “Nismo sudjelovali ni u kakvim razgovorima s Gradom i TZ-om. To je napravila predsjednica našeg Ceha trgovine Elida Cerovac Bakiš”, ogradila se Petrovski. Otkrila nam je da zasad poduzetnici nisu iskazali interes za zajedničkim oglašavanjem na društvenim mrežama te naglasila da poziv koji su odaslali nije bio javan, već su njime samo htjeli vidjeti hoće li netko iskazati interes.
Elida Cerovac Bakiš, međutim, kaže da interes postoji. - Od 50-ak trgovina s kojima uvijek surađujemo u organiziranju manifestacija, dosad se javilo njih 50-70 posto, tvrdi Cerovac Bakiš. Naglašava da ovo nije projekt Grada i TZ-a te da su oni samo pristali platiti administriranje stranica za oglaša-
Nema šanse “Ma nema šanse. Ne zanima me. Grad je mrtav. Uništili su ga. Pogledajte Zagrebaku ulicu, izgleda kao Maroko”, malodušan je vlasnik trgovine elektronikom opremom u središtu grada
Spasimo grad - Ingrid i eni iz Le Mode pozdravljaju “ir po Puli”
- Ma nema šanse. Ne zanima me. Grad je mrtav. Uništili su ga. Pogledajte Zagrebačku ulicu, izgleda kao Maroko, malodušan je vlasnik trgovine elektroničkom opremom u središtu grada. Bojan Vuković, suvlasnik vrlo popularnog Street Fooda Take Two u samom centru grada, slaže se da bi bilo super da se grad oživi. “Budimo realni, grad umire. Znam za tu inicijativu, dobio sam mailom. Nije loše, još ću razmisliti”, kaže nam Vuković koji je i sam vrlo aktivan na društvenim mrežama te se svaki dan oglašava putem fejsa. Pitamo ga uzima li mu to puno vremena. “To ne radimo mi, plaćamo drugu osobu koja to radi jer takav posao oduzima puno vremena. Inicijativa sama po sebi nije loša. Razmislit ćemo jer se već oglašavamo, pa ne znam je li nam potrebno na dvije strane”, kaže Vuković. Zanima nas koliko je unosno oglašavanje na društvenim mrežama. “Ako se par dana ne oglašavamo, odmah osjetimo pad prometa”, odgovara. - Obavezno! Svakako nam to treba jer je grad mrtav. I to pogotovo Instagram jer je Facebook za starije. Inicijativa je odlična. Cijena nije skupa, oduševljene su Ingrid i Đeni, prodavačice u Le Modeu, jednom od rijetkih pravih butika u gradu koji je opstao. “Spasimo grad i vratimo ljude”, poručuju.
12
ISTRA
Danas misa s procesijom kroz mjesto LIŽNJAN - Trodnevna proslava Martinja u Ližnjanu, slavlje u ast vina i praznik kojim ovo mjesto slavi svog zaštitnika, i ove je godine mještanima ali i posjetiteljima ponudila bogat program. U subotu je tako manifestacija zapoela tradicionalnim obilaskom konoba i blagoslovom mladog vina u organizaciji udruge Ližnjanske maškare, nakon ega je, poslijepodne, u Opinskoj sali, otvoren mali Martinjski sajam u organizaciji Udruge poljoprivrednika Agro-Mladica. U kulturno-umjetnikom programu “Martinja u Ližnjanu” sudjelovali su mališani vrtia “Bubamara” iz Ližnjana, školarci Osnovne škole dr. Mate Demarina - Podruno odjeljenje Ližnjan te KUD Kuje iz Ližnjana. Zabava se nastavila uz pjate šuga od divljai i žbrovade (kuhanog kiselog kupusa s pršutom i svježim svinjskim mesom) te glazbenim programom uz Lucky band. Juerašnji dan zaokružen je Interpretacijskom šetnjom “etiri korka po Ližnjanu” te glazbeno-poetskom veeri u crkvi sv. Martina. Danas, na sam blagdan sv. Martina, u 11 sati u crkvi sv. Martina bl. u Ližnjanu održat e se sveana misa s procesijom kroz mjesto. B. P.
Ponedjeljak, 11. studenoga 2019. Glas Istre
PISMO NAMJERE Suradnja Labina i poljskog Rybnika
Rudarska prošlost temelj za budue projekte Budua suradnja i razvoj projekata temeljit e se na razvoju društvenih, kulturnih i sportskih kontakata te zaštiti industrijske baštine kao i unapreenju gospodarske suradnje razmjenom informacija i uspostavljanjem meusobnih veza gospodarskih subjekata LABIN - Na godišnjoj svečanosti Gospodarske komore Šlezije, koja je održana u poljskom gradu Rybniku 8. studenog, gradonačelnik Grada Labina Valter Glavičić i gradonačelnik Rybnika Piotr Kuczera potpisali su pismo namjere o budućoj suradnji dvaju gradova. Grad Labin prvi je hrvatski grad koji je potpisao ovakav dokument s nekim od poljskih gradova.
“Crni dijamant” Tuliju Demetliki
Natjeaj za stipendije TINJAN - Opina Tinjan raspisala je natjeaj za stipendiranje uenika i studenata u školskoj/akademskoj godini 2019./2020. u kojoj e se odobriti po dvije uenike i studentske stipendije za nastavak njihova školovanja u srednjim školama i na visokim uilištima. Stipendije se odobravaju za period trajanja školovanja, odnosno za razdoblje trajanja programa obrazovne ustanove, a studentima i za vrijeme apsolventskog staža u trajanju od šest mjeseci. Mjesena stipendija za uenike iznosi 350 kuna, a za studente 450 kuna. Prijava na natjeaj dostavlja se putem pošte ili osobno na adresu: Opina Tinjan, Jedinstveni upravni odjel, najkasnije do 29. studenog. A. D.
Pismo namjere između gradova Labina i Rybnika nastavak je i potvrda dosadašnje dobre suradnje. Buduća suradnja i razvoj projekata temeljit će se na razvoju društvenih, kulturnih i sportskih kontakata te zaštiti industrijske baštine kao i unapređenju gospodarske suradnje razmjenom informacija te uspostavljanjem međusobnih veza gospodarskih subjekata. Sve te aktivnosti usmjerenje su u konačnici na jačanje gospodarske, trgovinske i turističke suradnje.
dva grada, rekao je također gradonačelnik Glavičić. Na svečanosti održanoj u petak navečer za doprinos i dugogodišnju suradnju predsjednik Gospodarske komore Šlezije Andrzej Zylak uručio je nagradu “Crni dijamant” saborskom zastupniku Tuliju DemeGradovi će podržavati i razvijatliki. U sklopu održane svečanosti, ti suradnju i na polju uspostavljaravnateljica Umjetničke škole Matka nja i podržavanja kontakata izmeBrajše Rašana iz Labina Melita Lasek đu škola, školske razmjene djece i mladeži, realizaciju zajedničkih meSatterwhite potpisala je sporazum đunarodnih projekata u suradnji s “Ovo e biti o suradnji s ravnateljicom srednje odgovarajućim institucijama i orga- temelj za umjetničke škole iz Rybnika, a članizacijama. sufinanciranje novi umjetničke škole iz Labina odr- Potpisom pisma namjere s na- putem fondova žali su i prigodni nastup. šim prijateljima iz Poljske dodatno EU-a kako Predstavljena je destinacija smo osnažili našu suradnju koja je Labin - Rabac bi se bogata oduvijek bila dobra. Zajednička ruindustrijTijekom dana u sklopu održavadarska prošlost bit će temelj za bunja ove manifestacije, predstavljeduće projekte i prijave za sufinanci- ska baština ranje putem fondova EU kako bi se sauvala, ali i na je i destinacija Labin - Rabac kao bogata industrijska baština sačuvala, nadogradila u i proizvodi labinskih lokalnih proiali i nadogradila u turističke, kultur- turistike, kul- zvođača. Jedan od zaslužnijih aktera koji su pomogli u realizaciji potne i druge svrhe, rekao je gradonaturne i druge pisivanja sporazuma između dva čelnik Glavičić prilikom potpisivanja svrhe.” grada, ali i pri uspostavi suradnje pisma namjere. Istaknuo je nadalje i kako vjeruje Valter Glavi- je veleposlanik Republike Hrvatske da je ovaj potpis samo uvod u broj- i, gradona- u Poljskoj Tomislav Vidošević kojeg ne velike i lijepe priče koje ih očeku- elnik Labina je zbog njegove spriječenosti na toj svečanosti predstavljao zamjenik ju u budućnosti. Marijan Barić. Uz brojne uzvanike - Posebno zahvaljujem i gossvečanosti je nazočila i direktorica podinu Andrzeju Zylaku, počapredstavništva Hrvatske turističke snom konzulu Republike Hrzajednice u Poljskoj Agnieszka Puvatske u Poljskoj, na doprinosu szczewicz. prilikom razvoja suradnje naša B. BIOI
Besplatni internet na podruju grada BUJE - Nakon provedenog postupka nabave i postavljanja potrebne opreme, besplatni bežini internet dostupan je graanima Buja. Nova bežina internetska mreža dostupna je na Trgu sv. Servula, Trgu slobode, Ulici 1. svibnja, Istarskoj ulici te u sportskoj zoni kod nogometnog i teniskog igrališta. Naziv mreže je WiFi4EU, a lozinka nije potrebna. Uvoenje besplatne internetske mreže rezultat je natjecanja Grada Buje za bespovratna sredstva iz programa EU fondova „WiFi4EU - promicanje internetske povezivosti u lokalnim zajednicama“. Vrijednost opreme i radova na instaliranju internetske mreže je nešto više od 110 tisua kuna. L. J.
Dizajnom doživljaja do kvalitetne ponude ISTARSKE TOPLICE - Turistika zajednica Opine Oprtalj u suradnji s Ljeilištem Istarske toplice, uz potporu Hrvatske turistike zajednice organizira edukativnu radionicu za nositelje turistike ponude na oprtaljskom podruju pod nazivom “Dizajnom doživljaja do kvalitetne turistike ponude” koja e se održati 15. studenog. Radionica je namijenjena privatnim iznajmljivaima, hotelijerima, ugostiteljima te proizvoaima poljoprivrednih autohtonih proizvoda. Sudionici e nauiti kako istaknuti jedinstvenosti svoje ponude i prezentirati ih gostima kroz priu koja je autentina i lako pamtljiva. Edukacija s naglaskom na praktinom dijelu vrlo je bitna za prepoznavanje aktualnih potreba tržišta na kojem je Oprtalj prisutan. Cilj edukativne radionice jest podizanje razine znanja i vještina turistikih dionika koji e novosteena znanja moi implementirati u svoje poslovanje i podii razinu usluge. Time e utjecati na opi dojam i zadovoljstvo gostiju i stvoriti preduvjete za jaanje glavne te pred i posezone. Sudjelovanje na radionici je besplatno, a prijave se zaprimaju na opcina@ oprtalj.hr do 13. studenog. G. . Š.
Sveano potpisivanje povelje o suradnji
osvrt
JHVUVHGVCJHKJCA
Traak optimizma ićarija - ponosna udovica”, naziv je umjetničke fotomonografije istarskog krasa, objavljene prije desetak godina, kojom su četiri eminentna hrvatska fotografa, članova ULUPUH-ove Sekcije za fotografiju, uspjela, i to ne samo na simboličkoj razini, “uhvatiti” dušu istarske planine i njezinih stanovnika. Brdsko planinskog područja na krajnjem sjeveru poluotoka koje je nakon Drugog svjetskog rata doživjelo strašnu depopulaciju. U četrnaest naselja svojevremeno je živjelo četiri tisuće stanovnika, danas ih je svega tristotinjak. No u zadnje vrijeme Ćićarija kao da je postala više ponosna, a manje udovica. Kao da se pojavio nekakav tračak optimizma, primjetan posebice nakon posljednjih lokalnih izbora kada je na čelo općine zasjela ženska ekipa, a vijeć-
“
nici vrlo brzo pokazali da pušu u isti rog kako bi, neovisno o stranačkoj pripadnost, ostvarili zacrtane projekte. Jer imperativ je održati život na Ćićariji. Niz je problema koji su prepreka demografskoj i gospodarskoj revitalizaciji teritorijalno najveće, ali stanovništvom siromašne istarske općine, posebno neriješeni imovinsko-pravni odnosi, u smislu vlasništva i načina upravljanja nad komunelama. No, usprkos skromnim proračunskim sredstvima, ali uz veliku podršku okruženja, od Istarske županije, resornih ministarstava, do susjednih gradova i općina, javnih ustanova, udruga i drugih, laniška općina, malim, naoko sićušnim koracima, nastavlja svoj trnoviti put razvoja. Realizirani su manji infrastrukturni zahvati, započele aktivnosti na
izgradnji širokopojasnog interneta, usvojene su izmjene i dopune Prostornog plana, usvojena je Strategija razvoja, u tijeku je realizacija prvog EU projekta Općine Lanišće, projekta Kašteliri kojemu je laniška općina jedan od projektnih partnera. Kako to često ističe načelnica Roberta Medica, najveća budućnost Ćićarije su mladi kojima se laniška općina trudi osigurati što bolje standarde života i školovanja. U Prapoćama selu s najvećim brojem novorođene djece u zadnjih nekoliko godina, postavljeno je prvo mini dječje igralište na Ćićariji kako bi obitelji mogle uživati u dječjim radostima. Dječje igralište uskoro će dobiti i Podgaće, Slum i Lanišće. Upravo taj dječji smijeh koji se ponovo pronosi ovim selima zahvaljujući doduše malobrojnim mladim obiteljima koje su ostale na djedovini, daje nadu da se Ćićarija neće samo tako predati. G. ALI ŠVERKO
ISTRA
Ponedjeljak, 11. studenoga 2019. Glas Istre
13
Danilo MEMEDOVI
U FOKUSU BUZETSKOG GRADSKOG VIJEA Spajanje vodoopskrbe i odvodnje u Istri
APSOLUTNO I REZOLUTNO PROTIV “udno da nitko ne spominje odvodnju, iako smatram da bi osnovni problem mogao bio spajanje odvodnji s vodovodima, zbog razliite tehnologije i razliitog stupnja razvitka Siniša Žuli, gradonaelnik Buzeta
Akumulacija Butoniga, jedan od vodnih resursa
Oporba protiv objedinjavanja vodovoda, traži tematsku sjednicu Oporbeni vijenici traže sazivanje posebne sjednice Gradskog vijea na temu spajanja vodovoda na koju bi se pozvali predstavnici Istarskog vodovoda kao i resornog ministarstva nadležnog za pitanja vodoopskrbe te temeljito pretresli svi podaci i donijeli zakljuci i upute kako bi se Buzeani trebali postaviti po tom pitanju BUZET - Prilikom potpisivanja “rovinjskog” zaključka o spajanju isporučitelja vodnih usluga, vodovoda i odvodnji u jedan sustav (čime bi županija postala “jedno uslužno područje”), gradonačelniku Siniši Žuliću na pameti su bile četiri stvari. Prva je da Istarski vodovod i dalje ostane jedna od najjačih vodouslužnih tvrtki ne samo u Hrvatskoj, nego i na širom području jugoistočne Europe, kao što je to i danas.
Buzet kao sjedište vodoopskrbe Druga je da se tvrtka IVS koja također ima sjedište u Buzetu ne rasformira na način da nestane, nego da ideja koju tamo provode ostane i dalje aktivna, a to je prije svega izgradnja malih kanalizacijskih sustava u vodo-
zaštitnim zonama i područjima Istarske županije. - Treći motiv bio je da se VSI - Vodovod Butoniga rasformira i prestane postojati sa što je manje mogućim troškovima za građane i četvrti da kanalizacijski sustav na buzetskom području dostigne postotke koje je dostigla vodoopskrba, odgovorio je Žulić na preksinoćnjem zasjedanju Gradskog vijeća na oporbena prozivanja zašto je dao svoj potpis na takav prijedlog. - Sadašnja stranka na vlasti ne samo u Buzetu, nego i u Istarskoj županije, uvijek je isticala Buzet kao sjedište vodoopskrbe i nikada niti u jednom trenutku nigdje nisam pročitao u ovih zadnjih dvadeset godina da je to upitno. Tvrdim da dokle god IDS bude vodio ovaj grad to nikada niti neće biti upitno, naglasio je Žulić.
Rekao je također kako je čudno da nitko ne spominje odvodnju, iako bi po njemu osnovni problem mogao G. ALI ŠVERKO
PIŠE Gordana ALI ŠVERKO
bio spajanje odvodnji s vodovodima, zbog različite tehnologije i različitog stupnja razvitka. - Ne mogu shvatiti da je gradonačelnik uopće potpisao famozni sporazum o spajanju Istarskog vodovoda Buzet s pulskim i labinskim vodovodom, rekao je nezavisni vijećnik Damir Kajin i ponovio svoje protivljenje objedinjavanju, najavio je mogućnost pokretanja referenduma na buzetskom području s ciljem da Istarski vodovod ne bude uvršten u jedno uslužno područje te upozorio kako će, dođe li do spajanja tri vodovoda u jedno uslužno područje, stanovnicima koje snabdijeva Istarski vodovod voda poskupiti najmanje 50 posto. Na djelu je, osim poskupljenja, rekao je Kajin, i prelijevanje novaca. Predložio je da se gradonačelnik ogradi od tog potpisa te da kaže da su Buzećani protiv toga. “To što bi trebalo biti sjedište u Buzetu, zakonom je definirano, nama to nitko ne poklanja”, istaknuo je Kajin. SDP-ov vijećnik Vedran Majcan naglasio je kako su parame-
Melisa Piuti položila vijeniku prisegu
tri dva vodovoda koja bi se trebala spojiti, istarski i pulski, ne uključujući labinski koji je nešto manji, nevjerojatno različiti. - Istarski vodovod je firma koja se može pohvaliti statističkim i svim mogućim podacima koji su iznad prosjeka najboljih vodovoda Europske unije. S druge strane Vodovod Pula je isto dobra tvrtka, doduše puno manja, međutim njeni parametri nisu tako dobri, to je tvrtka koja ne stoji ni približno tako dobro kao Istarski vodovod, ustvrdio je Majcan. Upitao je da li je iza zaključka o spajanju stajala studija da se vidi koje su koristi, a koji rizici takvog pripajanja te istaknuo da u Buzetu moraju biti apsolutno i rezolutno protiv objedinjavanja vodovoda.
Brinu ih brojna pitanja bez odgovora Oporbeni su vijećnici nakon rasprave na aktualnom vijećničkom satu zatražili u roku od 15 dana sazivanje posebne sjednice Gradskog vijeća na temu spajanja vodovoda na koju bi se pozvali predstavnici Istarskog vodovoda kao i resornog ministarstva nadležnog za pitanja vodoopskrbe i temeljito pretresli svi
Rebalansom povean proraun Vijenici su jednoglasno prihvatili drugi proraunski rebalans kojim se prihodi i rashodi poveavaju za 1,7 milijuna kuna pa gradski proraun iznosi 53,7 milijuna kuna. IDS-ova vijenica Enisa Marinac Prodan, izabrana s koalicijske liste IDS - HSU, stavila je u mirovanje svoj mandat vijenice u Gradskom vijeu, a zamijenit e je Melisa Piuti s iste koalicijske liste koja je na preksinonjem zasjedanju položila prisegu. podaci i donijeli zaključci i upute kako bi se Buzećani trebali postaviti po tom pitanju. Istarski vodovod sa sjedištem u Buzetu već 86 godina kontinuirano razvija vodovodnu mrežu na najvećem dijelu istarskog poluotoka, zapošljava gotovo 300 radnika. Grad Buzet sudjeluje u vlasništvu društva s 5,80 posto udjela. Društvo posluje stabilno, s iznadprosječnim vrijednostima u kvaliteti i pokrivenosti vodovodne mreže, s minimalnim gubicima vode, s isporukom kvalitetne i zdrave vode za piće, stabilnim prihodima i minimalnom zaduženošću. U svijetlu novih zakonskih okolnosti koje zbog racionalizacije vodnih usluga predviđaju spajanje i objedinjavanje pojedinih vodnih isporučitelja, a nakon medijskih napisa u kojima je namjera lokalne uprave i samouprave vodne isporučitelje u Istarskoj županiji objediniti u jedno društvo, postavlja se niz pitanja o budućnosti Istarskog vodovoda, mišljenja su oporbeni vijećnici, posebno zadržavanja razine zaposlenosti, planiranih investicija i zadržavanja sjedišta u Buzetu.
ponudi! potraži! cetvrtkom