Data Loading...
READER_istok_2021 Flipbook PDF
READER_istok_2021
197 Views
56 Downloads
FLIP PDF 113.69MB
GRUPA 1 GRUPA 2 GRUPA 3 GRUPA 4
Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
IMPRESIJA PROSTORA 01 esej / impresija / vizija /
PROSTORNE ANALIZE 02
demografija / promet i infrastruktura / namjena / prirodno-geografska obilježja / vremenska lenta / ulazi u grad / prostorno-planska dokumentacija /
SWOT ANALIZA 03 prostorni swot / do’s and dont’s /
SADRŽAJ SUVREMENI TRENDOVI 04 smart city / održivi razvoj / hub / zelena i plava infrastruktura / obnovljivi izvori energije /
DESIGN THINKING 05 iceberg / pitch / mindmapping / empathy map / 5 why’s / 4 lenses of design / rich pictures /
PROSTORNO PLANSKI KONCEPT 06 ZAVRŠNI KONCEPT 07 ETAPNOST IZVEDBE 08 maketa /
Istraženi su manji fragmenti sakriveni u cjelokupnoj slici prostora, vrijednosti koje nisu dovoljno naglašene i prepoznate nasuprot karakterističnim i vizualno uočljivim degradacijama. Ova fragmentacija omogućila je prepoznavanje prevladavajućih ambijenata koji ukazuju na niz propusta u prostoru.
NEVIDLJIVI G R A D
Kroz vizualni i pismeni izričaj predstavljen je cjelovit doživljaj kojeg čine prethodno uočeni fragmenti; detaljnije se opisuje zatečeno stanje, atmosfera, ugodnost, estetika i funkcionalnost postojećeg prostora. Na temelju uočene situacije stvorena je prvotna intuitivna vizija transformacije prostora u daljoj budućnosti.
P R
01 IMPRESIJA O S T O R A
ESEJ
Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica
Obuhvat nalazi se u poslovnom dijelu Grada Zagreba. Okolni prostor uglavnom je izgrađen u zadnjih 20-ak godina kada su se gradile nove zgrade poslovne namjene. Na sjeveroistočnom dijelu obuhvata uz Slavonsku aveniju primjećujemo da je glavna namjena površina K1 i G, odnosno gospodarska namjena. Iznad gospodarske zone nalazi se zona mješovite namjene na koje se smjestilo manje novoizgrađeno naselje Novi Jelkovec, izgrađeno 2009 godine. Kao posebnost naselja treba istaknut da se sastoji od modern komunikacijske infrastructure, sadrži sve najbitnije prateće sadržaje za život i funkcioniranje obitelji (dječji vrtić, osnovna škola, župa,…), brojna dječja igrališta, brojna parkirna mjesta, odlične prometne povezanosti, blizine prodajnih centara,.. itd. Sjeveozapadni dio obuhvata se u najvećem dijelu sastoji od zona Z i R1, odnosno zaštitnih zelenih površina i sportsko rekracijske namjene sa gradnjom. Južno od Slavonske avenije nalazi se gradska četvrt Pešćenica – Žitnjak. Četvrt obuhvaća jugoistočni dio grada, a u sklopu četvrti je i samostalno naselje Ivanja Reka. Četvrt Pešćenica – Žitnjak sastoji se od dva dijela, Pešćenicom koja se sastoji od niza manjih kvartova, te Žitnjak koji je veće industrijsko središte na perifernom dijelu grada. Područje oko Slavonske avenije još se danas doima kao neuređeno, gotovo devastirano gradsko predgrađe. Istodobno izgradnjom prometnica tom su području dali novo, veoma važno značenje – ulaz u grad. Potencijal za razvoj je prisutan i smatramo da bi trebalo odrediti fokuse/čvorove, odnosno javne prostore – odnos izgrađenog i prirodnog. Potrebno je povezati zelene površine u jednu zelenu infrastrukturu, ostvariti prepoznatljiv ulaz u grad, postići održivu mobilnost (pješačke i biciklističke staze, javni prijevoz), te iskoristiti i integrirati postojeću izgradnju.
KLJUČNE RIJEČI: periferija, Novi Jelkovec, Slavonska avenija, industrija, degradacija
IMPRESIJA
VIZIJA
ESEJ
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
Predmet istraživanja je Slavonska avenija (i njeno šire područje) koja je ujedno istočni ulaz u grad Zagreb. Spomenuti prostor ostavlja dojam isključivo tranzitnog prostora i jasno je vidljivo da je to rubni dio grada bez posebnog urbanog izražaja. Prometnica ima vrlo naglašeni smjer kretanja time i diktira usmjeravanje vizura, a njena širina glavni je faktor razdvajanja prostora na sjeverni (iznad prometnice) i južni dio (ispod prometnice). Zbog svoje karakteristike da je to brza cesta nije omogućeno zaustavljanje u prostoru i sagledavanje istog. Zbog svoje velike širine prometnica dijeli prostor na dva dijela te time razdvaja dvije manje stambene zone i ne dopušta pješačku ni biciklističku komunikaciju, kao ni mogućnost stvaranja žarišnih točaka gdje bi se omogućila formacija raznih stambenih, zelenih i drugih površina. Ostavlja dojam jednog bezizražajnog, odbojnog prostora velikih mjera bez identiteta. Sadrži mnoge vrijednosti koje je moguće naglasiti prilikom planiranja prostora. Prvenstveno to je izgledom netaknuta priroda te napuštena industrija kojza prenamjenom može postati prepoznatljiv dio grada. Ne postoje nikakvi ostali orijentiri u prostoru osim prometnice koja vodi prema centru. Glavna karakteristika prostora je njegova gospodarska namjena pa samim time u prvom planu su velike hale i skladišta industrijskih postrojenja, što napuštena što aktivna, trgovački centri velikih mjerila, trgovine autima, benzinske postaje i građevine slične namjene. Usto vidljiv je prekomjerni broj reklama i plakata kao i nebrojena rasvjetna tijela, žice, električni dalekovodi i ostali slični sustavi koji svojom vertikalnošću i međusobnim isprepletanjem stvaraju konfuzne vizure čime se dodatno negativno narušava ambijent tog prostora. Unošenjem linearne vegetacije (npr.drvoredi) ili grupiranjem iste
smanjio bi se barem psihološki negativan utjecaj na impresiju tog prostora. Vrijednost, ali i ograničenje prostora je također već izgrađena infrastruktura koja diktira budući razvoj. Potrebno je osigurati bolju prometnu povezanost javnim prijevozom kao i pješačku i biciklističku komunikaciju. Vrijednost prostora vidljiva je u velikoj količini neizgrađenog, zelenog prostora koji ostavlja mogućnost za kvalitetno oblikovanje novih naselja s vremenom kako će se grad širiti. Prenamjenom napuštenih industrijskih postrojenja i skladišta u javne površine i izgradnjom održivih, zelenih stambenih jedinica prostor će dobiti pozitivan ambijent i identitet. KLJUČNE RIJEČI: Slavonska avenija, ulaz u grad, industrijska postrojenja, prenamjena, zelena infrastruktura
IMPRESIJA
VIZIJA
ESEJ
Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir
Prostor istočnog dijela Zagreba od polovice 20. stoljeća počeo se razmatrati u sklopu prostornog planiranja kao dio šireg gradskog područja. Tada još nerazvijen prostor bio je pogodan za smještaj industrijskih prostora. Osim industrijskih postrojenja na tome dijelu grada, tada je prostor u blizini bio idealan za smještaj radnika. Tako su nastaju prva obližnja naselja. Sesvete su se razvile u centar tih naselja. U kasnijim fazama razvoja grada Zagreba razvijaju se i periferni dijelovi te se tako i industrija smješta u neke nove zone. Nekadašnje zone industrije razmatraju se kao dijelovi grada koji bili idealni za smještaj stambenih zona. Najrelevantniji primjer takve teze je Novi Jelkovec. Osim stambenih zona i nove industrije se smještaju na mjesta starih. Za nove industrije i stambene zone potrebno je osigurati i bolju infrastrukturu. Razvojem grada i industrijskom revolucijom sve više se počelo razmišljati o potrebama za smještaj novih radnih naselja i industrijskih postrojenja. Nakon širenja do Save, stvaranjem novih puteva, prometnica te razvitkom željezničkog prometa grad se širio i u smjeru istok-zapad. Sesvete su razvitkom grada Zagreba postajale sve važniji centar za smještaj industrijskih postrojenja. zatvaranjem mesno prerađivačke industrije propali su i vezani dijelovi tvornice kao što su hale za držanje svinja. Na njihovom mjestu nastao je Novi Jelkovec. Novi Jelkovac se može smatrati kao pokusom kojim se ispituju načini za novi razvoj grada. Uz Novi Jelkovac svakako je za područje istočnog dijela grada važno napomenuti i Ivanju Reku. Ivanja Reka je prostor privatnih kuća na zasebnim parcelama te je vidljiv postupni razvoj tog naselja. To su najznačajnija naselja na području istočnog ulaza u grad. Cijelo to
područje od Slavonske avenije do centra Sesveta je potencijalan prostor za uređenje ulaza u grad. Prenamjena površina iz građevinskog u stambeno se pokazala uspješnom kod Novog Jelkovca, pa bi se tako moglo učiniti i sa ostalim područjima na kojima se nalaze propale industrije. Javne zelene površine su većinom zapuštene i neuređene. Na potezu od Slavonske avenije do Sesveta često se stvaraju prometne gužve zato jer je to jedina prometnica koja povezuje Sesvete i Slavonsku aveniju. Zbog toga se stvara prevelika buka za stanovnike obližnjih zgrada Novog Jelkovca. U viziji razvitka dobro bi bilo razmotriti stvaranje centra oko jednog naselja u blizini slavonske avenije te tako stvoriti drugo čvorište kako bi se rasteretila gužva koja se stvara u Sesvetama. Također bilo bi dobro prenamijeniti prostor uz aveniju kako bi se stvorila prepoznatljivost ulaza u grad. Postojeće poslovne namjene bi mogli razvijati u smjeru uklapanja u mješovite namjene. KLJUČNE RIJEČI: prometni čep, neravnomjeran razvoj, stihijska izgradnja, brownfield, tehnološki napredak
IMPRESIJA
VIZIJA
ESEJ
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
Promatrajući cjelokupnu sliku Grada Zagreba, istočni se dio gubi iz fokusa i predstavlja lateralnu os na koju se isprva ne obraća pažnja kao dio kompleksne i prepoznatljive urbanističke slike namijenjene stanovnicima grada. Ipak, to je prostor kojemu se daljnjim razvojem treba i može pridodati novi prepoznatljiv i privlačan identitet kao odgovor na probleme koji su trenutno u njemu prisutni. Direktan ulazak u Zagreb s istočne strane odvija se preko Slavonske avenije. Odvajanjem s autoceste A3 kod čvora Ivanja Reka, bočne otvorene vizure na poljoprivredne i šumske površine naglo se sužavaju i započinje nizanje skladišta, raznolikih strojeva, infrastrukturnih objekata, šarenih reklama i starih oguljenih ograda, ponegdje isprekidanih raštrkanim stambenim zonama samostojećih kuća. Prostor je to koji nam svojim zastavama s grbovima na stupovima govori “dobrodošli u Grad Zagreb, glavni i reprezentativni grad naše države” te uistinu možemo reći kako se kaos istočne zone može dovesti u poveznicu i s reprezentacijom države. U perceptivnom pogledu, Avenija pruža duboku vizuru i linearnost, dodatno naglašenu drvoredom i stupovima te nas vuče prema centru grada, direktno služeći kao tranzicijska zona bez pozivanja na zadržavanje, osim u slučaju obavljanja nabave u jednom od brojnih dućana i skladišta. Osim svojom linearnošću koja nas odvlači od zadržavanja u ovome dijelu grada, tome zasigurno doprinosi i općenito visok dojam kaosa i šarenila prostora. Ipak, ono što ostavlja mjesta za napredak istočne zone jesu skrivene kvalitete i potencijali prostora za nove namjene. Krenemo li u istraživanje bočnih dijelova Slavonske avenije,
neki od skrivenih akcenata i vrijednih atmosfera mogu biti nekolicina šumskih zakrpa kojima je trenutna funkcija divlje odlaganje otpada, potoci koji svoj tok vuku još s obronaka Medvednice i livade koje ih okružuju. Dodatno, pronalazimo i nešto divlje i manje izgrađene prostore prema jugu s nasipom i kanalima prema rijeci Savi koji skrivaju otvorene poljoprivredne livade i duboke vizure kao i preglednost i osjećaj sigurnosti u prostoru, za razliku od gusto izgrađenih dijelova uz samu Aveniju. U cjelokupnom prostoru koji nije dimenzioniran prema mjerilu čovjeka nego mjerilu osobnih i transportnih vozila niti nije za očekivati osjećaj sigurnosti i pripadanja, što je još jedan od potencijalnih problema kojima se budući razvoj treba baviti. Ipak, moguće je naći i pozitivan, izoliran primjer prakse namijenjen stanovniku, a to je naselje Novi Jelkovec kao promišljen i dizajniran prostor koji podiže razinu kvalitete života, sadrži bolji omjer plohe i volumena te poziva na ostanak i korištenje u drugačije svrhe od onih koje možemo pronaći u okolini fokusiranoj na proizvodnju i prodaju. Iako obuhvat čini rubni dio grada točnije istočni ulaz u grad Zagreb, prostor je na prvi dojam udaljen i dislociran od samoga grada, svojom strukturom, organizacijom i izgradnjom. Prevladavaju neatraktivne lokacije industrijskih kapaciteta, prodajnih kuća te napuštenih i derutnih zgrada. Cijelu tu strukturu razrahljuju poljoprivredne površine, te pomalo zapuštene livade i šume. Moderna naselja poput Novog Jelkovca iniciraju na budućnost i potencijale tog prostora. Zadirući dublje u prostor primjećujemo da ga karakterizira supostojanje različitih političkih i urbanističkih vizija koje su tijekom vremena upisane u prostor. Ova ne definirana zona nam daje svu slobodu da transformiramo i oblikujemo prostor snažnog identiteta koji će društvo kao kulturna konstrukcija grada prigrliti i ne stigmatizirati. KLJUČNE RIJEČI: industrija, smeće, kaos, neatraktivnost, derutnost
IMPRESIJA
VIZIJA
S
e
O V A L
čv
V
š i r
EN
IJ
A A K te
S N o
e
jin
et
an
at
sv
m
ez
uk
e t a
D
A
E m
m
O
S T j e n
Se
sv
in
jsk
IK
el j E T ezn L J ica A
a
fa
rm
a
pr
en m o r
p
am
et
Em
m is ez et
k o t
a
NO je JE V na LK I OV EC
ija a ac rij l st u du p in K o A p e O o S d get
N
SZ RE A T V O
APU
je
od
vo
R JA lazŽIT E R I u NJ N
AK
TO ž
ld
E
a n
ie
FE
I K
C
nf
RI
E
A
A T S
z a p u š t
ow br
PE
o s t
Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica
WORDCLOUD
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
Nizom različitih tematskih i sektorskih analiza (demografija, promet i infrastruktura, namjena prostora, prirodno - geografska obilježja, povijesni pregled, ulazi u grad, prostorno - planska dokumentacija) detaljno se i činjenično prostor razdvajao na segmente kako bi ga što bolje shvatili i percipirali te nadogradili uočene probleme i ciljeve.
A N
02 PR OS TO RN E N A L I Z E
DEMOGRAFIJA GUSTOĆA STANOVNIKA PO Ha GRADSKE ČETVRTI
MJESNI ODBORI
do 5
50-150
15-20
50-100
20-60
20-50 10-20 5-10 do 5
Gustoća stanovnika po Ha izrazito je mala. Najveću gustoću stanovnika ima gradska četvrt Pešćenica-Žitnjak sa 20-60 stanovnika, slijedi Donja Dubrava sa 15-20, a najmanju gustoću imaju Sesvete sa do 5 stanovnika po Ha. Prosječan optimalan broj stanovnika po Ha je od 50 do 150 što na razini mjesnih odbora očekivano zadovoljava projektirano naselje Novi Jelkovec. Staro Brestje i Stari Jelkovec također imaju optimalniju razinu naseljenosti. Najnižu gustoću imaju mjesni odbori Luka i Centar. Gustoća naseljenosti općenito je odraz načina stanovanja tako da je moguće
zaključiti
da
većina
stanovništva
Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica
analiziranih
gradskih
četvrti
živi
u
obiteljskim
kućama.
DEMOGRAFIJA PROSJEČAN BROJ OSOBA U KUĆANSTVU GRADSKE ČETVRTI
MJESNI ODBORI
3,1-3,4
3,5-4
2,8-3,1
3,2-3,5
2,5-2,8
3-3,2 2,7-3 2,5-2,7
Najveći prosječan broj osoba u kućanstvu ima gradska četvrt Sesvete sa 3,1 do 3,4 osoba. Sa 2,8 do 3,1 osobe slijedi četvrt Donja Dubrava, a najmanje stanovnika po kućanstvu sa 2,5 do 2,8 ima gradska četvrt Pešćenica-Žitnjak. Ukoliko se u obzir uzme Europski prosječan broj osoba po kućanstvu koji iznosi svega 2,3 osobe (najveći broj samaca), naslutiti se može da je brojka izrazito visoka. Kada se u obzir uzme izrazito niska naseljenost dolazi se do podatka kako po kućanstvima živi više generacija obitelji što je odraz lošijeg socijalnog stanja. Kod analize prosječnog broja osoba u kućanstvima na razini mjesnih odbora najlošije stoje Jelkovec i Resnik sa gotovo 3,5 do 4 osobe, a najbolje Luka sa 2,5 do 2,7 br osobe no uglavnom se radi o starijoj populaciji. Svakako treba uzeti u obzir da Novi Jelkovec ima prosjek od 3,2 do 3,5 no pretpostavka je da se radi o mladim obiteljima i samcima, a prosjek povisuju obitelji pripadnika manjina s velikim brojem djece.
Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica
DEMOGRAFIJA PROSJEČNA STAROST STANOVNIŠTVA GRADSKE ČETVRTI
MJESNI ODBORI
37,40
30-35
40-42
35-38 38-41 41-44
Prosječna starost stanovništva unutar gradske četvrti Donja Dubrava i Sesvete iznosi 37,40 godina, dok u gradskoj četvrti Pešćenica-Žitnjak broj se kreće u rasponu od 40 do 42 godine. Prosječna dob stanovnika upućuje na radno sposobno stanovništvo koje ima perspektivu razvijati se i doprinositi gospodarstvu. Za prosječnu dob stanovništva to je poprilično visok broj što se može pripisati velikom odljevu mladih u druge dijelove unutar i izvan Hrvatske kao i manjem natalitetu što je odraz stupnja obrazovanja i socio-ekonomske situacije. Kod prosječne starosti stanovništva u mjesnim odborima najmlađu populaciju imaju Novi Jelkovec koji je i prvobitno projektiran kao naselje za mlade obitelji, Staro stan Brestje i Stari Jelkovec koji su dobro povezani s gradom. Žitnjak, Sesvete i Jelkovec imaju prosječnu starost od 35 do 38 godina, Ivanja Reka, Sesvetska Sopnica, Gajišće i Resnički Gaj imaju starost 38-41 godinu, a najveću prosječnu starost imaju mjesni odbor Luka i Centar.
Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica
DEMOGRAFIJA NACIONALNE MANJINE GČ DONJA DUBRAVA
U gradskoj četvrti Donja Dubrava živi 2195 pripadnika nacionalnih manjina. Najveći postotak nacionalnih manjina su Srbi (26%) i Bošnjaci (25%) što je i očekivano s obzirom na Hrvatski geoprostorni položaj. Najveći broj Srba naseljava se nakon II. Svjetskog rata, a njihov broj opada izlaskom Hrvatske iz Jugoslavije. Za razliku od njih nakon Domovinskog rata povećava se broj Bošnjaka. Na pripadnike Albanske nacionalnosti otpada 10% ukupnog broja stanovnika nacionalnih manjina, nešto manje (8%) otpada na Rome koji stihijski i getoizirano naseljevaju prostor. Danas je većina površina takvih naselja zamjenjena višestambenom izgradnjom. Na ostale otpada četvrtina ukupnog broja stanovnika nacionalnih naciona
Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica
manjina.
DEMOGRAFIJA NACIONALNE MANJINE
GČ PEŠĆENICA-ŽITNJAK
U gradskoj četvrti Pešćenica-Žitnajk živi ukupno 7,350 pripadnika nacionalnih manjina. Najveći postotak manjina su Srbi (26.2%). Na području Žitnajka nakon Domovinskog rata stihijski se naseljavaju Bošnjaci (24.4%). Primjer naselja s visokom koncentracijom Bošnjaka je Kozari Bok. Na pripadnike Romske manjine otpada 15.4% ukupnog broja stanovnika nacionalnih manjina. Albanci čine 8.1%, Slovenci 2.1%, a na ostale otpada
nešto
manje
od
četvrtine
Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica
ukupnog
broja
stanovnika
nacionalnih
manjina.
DEMOGRAFIJA NACIONALNE MANJINE
GČ SESVETE
U gradskoj četvrti Sesvete živi ukupno 2828 pripadnika nacionalnih manjina. Najveći postotak manjina su Romi (22.8%) što je rezultat stanova izgrađenih u programu društveno poticajne stanogradnje. Srbi čine 20% pripadnika nacionalnih manjina. Bošnjaci (13.9%) naseljavaju se nakon Domovinskog rata zbog slabije ekonomske situacije u njihovim matičnim zemljama. Na pripadnike Albanske nacionalnosti otpada 8.8% ukupnog
broja
stanovnika
nacionalnih
Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica
manjina,
a
na
ostale
otpada
28.5%..
PROMET I INFRASTRUKT
TURA
AUTOBUSNE STANICE / LINIJE Vidljiva je vrlo dobra pokrivenost prostora i dostupnost autobusom. Mogućnost povezanosti sjever jug, slabija povezanost istok zapad. Kraj našeg obuhvata je ujedno i krajnji rub dostupnosti ZET autobusa. Iz Sesveta potrebno je 10-15 min do križanja sa Slavonskom avenijom (Pevex). S Glavnog kolodvora potrebno je 20-25 min do križanja sa ulicom Ljudevita Posavskog. BUSEVI KOJI PROMETUJU S GLAVNOG KOLODVORA SU: 281 Glavni kolodvor - Novi Jelkovec (prometuje svakih 30 minuta) 279 Glavni kolodvor - Dubec (prometuje svakih 25 minuta) BUSEVI KOJI PROMETUJU IZ SESVETA SU: 275 Sesvete - Sopnička (prometuje od 5:30 do 7:30 svakih pola sata i od 13 do 16:30 svakih sat vremena) 277 Sesvete - Ivanja Reka (prometuje 2 puta dnevno u 7:30 i oko 15) 282 Sesvete - Jelkovec tržnica (prometuje svakih 40 minuta) 284 Sesvete - Ivanja Reka (prometuje svakih sat i 10 minuta) Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
TRAMVAJSKE STANICE / LINIJE Vidljivo da tramvajska povezanost sa Slavonskom avenijom praktički ne postoji. Orijentiranost više prema zapadnom dijelu Zagreba Najdalja udaljenost prema istoku je do naselja Dupca, a južno do Savišća Razlog nepostojanja tramvajske mreže je postojeća gustoća stanovnika pa zbog toga u provođenju tramvajskih linija nema isplativosti.
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
HRVATSKE ŽELJEZNICE / STANICE Promet se odvija horizontalno u smjeru zapad istok, prema izlazu iz grada i prema Sesvetama. Iz centra grada do željezničke stanice u Sesvetama potrebno je cca 10-15 min. Sa stanice Sesvete do Slavonske avenije pješke je potrebno oko 45 min.
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
BICIKLISTIČKE STAZE Vidljiva je nepovezanost i rascjepkanost biciklističkih staza. Nema kontinuiteta. Staze bazirane unutar novogradnje (novija naselja), nema nastavka na okolne prostore.
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
PJEŠAČKE STAZE Uz biciklističke staze pješačkih staza ima vrlo malo ili ih nema uopće. Nema kontinuiteta. Nema obilježenih pješačkih staza unutar promatranog područja.
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
DALEKOVODI / TELEKOMUNIKACIJE DALEKOVOD Vidljivo da je pokrivenost jako dobra te da postoji dobro razvijen sustav mreže kroz cijelo analizirano područje PLINOVOD Proveden je najgušće naseljenim dijelom analiziranog područja. POŠTA Telekomunikacija je dobra dok je s druge strane to područje gdje se nalazi najviše skladišta i sortirnica pošte zbog karakteristike prostora kao gospodarskog.
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
VODOVOD Vrlo dobra postojeća pokrivenost vodovoda. Također dobra pokrivenost planirane infrastrukture vodovoda međutim trenutno za izvođenje iste ne postoji dovoljna kritična masa stanovnika kako bi provođenje bilo isplativo.
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
NAMJENA PROSTORA M 1:25000
S
Namjena površina, zemljišta, odnosno građevina je planirani sustav korištenja prostora, površina, zemljišta, odnosno uporabe građevina, određena, Namjena površina, zemljišta, odnosno građevina jeodnosno planiranipropisana sustav korištenja prostora, površina, zemljišta, prostornim planom
NAMJENA
odnosno uporabe građevina, određena, odnosno propisana prostornim planom.
(Zakon o prostornom uređenju, NN 153/2013)
(Zakon o prostornom uređenju, NN 153/2013)
NAMJENE POVRŠINA STAMBENA NAMJENA MJEŠOVITA NAMJENA GOSPODARSKA NAMJENA SPORTSKO- REKREACIJSKA NAMJENA JAVNE ZELENE POVRŠINE JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA
Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir
M 1:25000
STAMBENA
S
Površine stambene namjene su površine na kojima su postojeće i planirane građevine stambene. Na površinama stambene namjene mogu se graditi i uređivati prostori i za prateće sadržaje: - prodavaonice robe dnevne potrošnje najveće GBP 500 m2; - predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice), škole; - ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; - druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne usluge, sitni obrti, vjerske zajednice, poslovni prostori - uredi, diplomatska predstavništva s mogućnošću građenja rezidencijalne građevine, kongresni centri, manji športsko-rekreativni sadržaji i površine i sl.); - parkovi i dječja igrališta. Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambene građevine, uz uvjet da unutar jedne građevne čestice mogu biti površine do najviše 150 m2 GBP-a za individualnu i nisku gradnju, a najviše 10% GBP-a za visoku gradnju. Postojeći prateći sadržaji veći od propisanih mogu se zadržati, ali bez povećavanja. U zonama individualne i niske gradnje prateći sadržaji mogu biti i u zasebnoj pomoćnoj građevini na građevnoj čestici. Na zasebnoj građevnoj čestici veličine do 1,0 ha mogu biti: prodavaonice robe dnevne potrošnje, predškolske ustanove, škole, ustanove zdravstvene zaštite, domovi umirovljenika, vjerske građevine i manje komunalne građevine, igrališta, športsko-rekreacijske površine i manji parkovi, diplomatska predstavništva s mogućnošću građenja rezidencijalne građevine i kongresni centri. Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, servisi, ugostiteljstvo, odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i prometnim intenzitetom ometaju stanovanje. Postojeći takvi sadržaji mogu se zadržati, bez mogućnosti širenja, s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju. Na površinama stambene namjene postojeće se garaže ne mogu prenamijeniti.
STAMBENA NAMJENA
Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir
M 1:25000
MJEŠOVITA
S
Na površinama mješovite namjene moguće je graditi i uređivati prostore iz mješovite pretežito stambene namjene - M1 i mješovite - pretežito poslovne namjene - M2. Provedbenim se dokumentima prostornog uređenja određuje pretežitost mješovite namjene - M1 ili M2. Pretežitost namjene definira se u odnosu na zonu, a ne na građevnu česticu. Na površinama mješovite namjene, (M1 i M2) potrebno je osigurati površine igrališta za djecu uzrasta: - do 6 godina - 4 m2 po djetetu, na područjima gdje je predviđena obveza izrade provedbenog dokumenta prostornog uređenja; - od 7 do 18 godina - 2 m2 po djetetu, na svim niskokonsolidiranim područjima za koje se predviđa nova regulacija na neizgrađenom prostoru. Iznimno, na područjima transformacije, definirat će se programom za izradu provedbenog dokumenta prostornog uređenja, nakon provedene analize šireg prostora o zadovoljenju potreba djece navedenih uzrasta, poštujući mjere zaštite i smjernice nadležnog tijela zaštite, kada se ona nalaze unutar granica kulturnog dobra. Mješovita - pretežito stambena namjena - M1 Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće i planirane građevine pretežito su stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje. Na tim se prostorima mogu graditi i jednonamjenske građevine (stambene, javne i društvene i iznimno poslovne namjene).
MJEŠOVITA NAMJENA
Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir
M 1:25000
GOSPODARSKA
S
Površine gospodarske namjene određene su za: - proizvodnu namjenu I - poslovnu namjenu K1 - trgovačke komplekse K2 - ugostiteljsko-turističku namjenu T - površine na kojima su moguće sve gospodarske namjene G Na površinama proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene, te na površinama za trgovačke komplekse, smještaju se gospodarski sadržaji koji ne smetaju gradskom okolišu.
GOSPODARSKA NAMJENA
Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir
M 1:25000
S
Športsko-rekreacijska namjena
ŠPORTSKO-REKREACIJSKA JAVNE ZELENE POVRŠINE ZAŠTITNE ZELENE ZONE
- šport s gradnjom R1 - šport bez gradnje R2 Javne zelene površine - javni park Z1 - gradske park - šume Z2 - tematski park Z3 - javne gradske površine - tematske zone Z4 Zaštitne zelene zone
SPORTSKO- REKREACIJSKA NAMJENA JAVNE ZELENE POVRŠINE
Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir
M 1:25000
JAVNA I DRUŠTVENA POVRŠINE INFRASTRUKTIRNIH SUSTAVA GROBLJE
S
- vjerska (D8) -površine na kojima su moguće sve javne i društvene namjene (sve navedene i druge javne i društvene namjene: HTV, političke organizacije, diplomatska predstavništva s mogućnošću građenja rezidencijalne građevine, kongresni centri, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoliš i održivi razvoj, športsko- rekreacijske dvorane i sl.) - površine infrastrukturnih sustava (IS) - groblje
JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA GROBLJE
Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir
PRIRODNO GEOGRAFSKA
A OBILJEŽJA GEOLOŠKA PODLOGA Sesvete leže na naslagama holocena, na terenu koji se sastoji od šljunka, pijeska i gline. U geotektonskom smislu Sesvete se nalaze u savskoj podolini. MAGMATITI (Medvednica)
KLASTITI I UGLJEN
VAPNENCI S ROŽNJACIMA
EOLSKI PJESCI
PIJESCI I GLINE
ALUVIJALNE NASLAGE
ISTOČNI DIO ZAGREBA / OBUHVAT
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
RELJEF Teren ima kote koje se na pravcu J-S kreću: od 108 mnv (najjužniji dio u gospodarskoj zoni Sesvete uz autocestu) do 150 mnv (novo Brestje) Na pravcu Z-I kreću se: od 123 mnv (Dubec) do 110 mnv (istočni dio Sesvetskog Kraljevca)
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
TEKTONIKA I TEKTONSKA AKTIVNOST Prema Mercalli-Cancani-Siebergovoj ljestvici, istočni ulaz spada u kategoriju: VIII / razoran potres / znatno štećuje 25% zgrada, u tlu nastaju pukotine, padine, klizišta. tektonski najaktivnije strukture i rasjedi / B / tektonski aktivni dijelovi struktura i rasjeda / D / najvažniji ogranak zone zagrebačkog rasjeda ostali važni rasjedi strukturnog sklopa
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
PEDOLOŠKA PODLOGA Plodna aluvijalna ravnica na jugu, prema Savi. Prostor od davnina pruža idealne uvjete za razvoj ratarstva, vinogradarstva i općenito poljoprivrede, pa tako i danas obilježava ruralni način života. Potencijal za urbanu poljoprivredu. veće naselje
pseudoglej obronačni, lesivirano na praporu
močvano glejno, tresetno tlo
aluvijalno tlo
koluvij s prevagom sitnice
vodene površine
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
CORINE POVRŠINSKI POKROV nepovezano gradsko područje
pašnjaci
mozaik poljoprivrednih površina
industrijski i gospodarski objekti
bjelogorična šuma
sukcesija
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
IZGRAĐENO / NEIZGRAĐENO Istočno je područje Zagreba još uvijek djelomično izgrađeno za razliku od centra. Neizgrađene su površine uglavnom: / otvorene poljoprivredne površine / gusti sklopovi listopadnih šumskih zakrpi izgrađeno
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
neizgrađeno
HIDROLOGIJA Nekoliko potoka (Vuger, Kašina, Blaguša, Moravče, Črnec itd.) prolazi na prostoru Sesveta. Većina je kanalizirana osim potoka Vuger koji ima izraziti potencijal za razvoj sadržaja (rekreacija). Nekoliko jezera koristi se za ribolov. vodeni tokovi / potoci
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
VREMENSKA LENTA
1. Pona ST.
Uk po no gra Šć
10. PrGČ ST. Prvi put se u dokumentima spominju GČ Resnik zajedno s Ivanjom Rekom
Župno središte ne samo za područje Žitnjaka već i za prostor današnje gradske četvrti Donja Dubrava i susjedna dugoselska naselja, s najstarijom župnom crkvom od 1674. i školom od 1876.
12 17.
13 Sedo 28.
Pov prv 145 od po
Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica
odručje Donje Dubrave aseljavaju Varciani
kasnoantičko doba, u prvim stoljećima poslije Krista, dok se nalazilo od rimskom vlašću, to su područje nastanjivali Varciani, jedno od ovoformiranih plemena toga vremena. Jugoistočno od današnjega ada Zagreba, nedaleko od Donje Dubrave, na lokaciji sadašnjega ćitarjeva (Andautonija)
rva stalna naselja na području Č Donja dubrava
esvete se prvi put spominju u pisanom okumentu
vijest Sesveta i same sesvetske crkve međusobno su usko povezani, a vi se put spominju u Povelji kralja Karla Roberta 1328. 57. od kralja Matije Korvina dobivaju sajamski privilegij – imaju pravo državanja četiri sajma godišnje te trga (tržnice) svakoga tjedna. Prema opisu dike, kraljevskog poreza, 1601. Sesvete imaju 107 kuća.
Započeta gradnja sesvetske crkve Svih svetih
Crkva je dovršena i otvorena za javnost 1773. godine. Crkva je jednobrodna građevina, s dva tornja iznad razvedenog glavnog pročelja, koji završavaju baroknim bakrenim lukovicama, s dvostrešnim krovištem. Zadnja obnova crkve bila je 2018.
17 66.
18 S 70. p
Otvorena Tvornica mesnate robe i masti d.d. u Sesvetah
U srpnju 1879. počela je gradnja Tvornice mesnate robe i masti d.d. u Sesvetah, preuređena 1921. Tvornica 1946. mijenja ime u ‘’Tvornica Sljeme’’ Iz male destilacije špirita obitelji Badel, na početku 20. stoljeća razvilo se veliko poduzeće za proizvodnju alkohola koje postoji i danas.
Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica
18 79.
Sesvete željezničkom prugom povezane sa Zagrebom
Pojava prvih kuća u GČ Donja Dubrava Zagrebački Kaptol u Donjoj Dubravi provodi parcelaciju svoga posjeda koja se ovdje ne odvija u toj mjeri pravilno kao u Gornjoj Dubravi. Parcele prodaje privanim vlasnicima, a prve kuće na njima podižu se tek 1937.
19 37.
19 Pl 13.
Na Fer svj
19 Za 47.
Pot dij Gra ka Ču
19 D 49. u
Izgradnja Slavonske 19 avenije 53. S obzirom da je bila istočni krak autoceste koji je vodio do Beograda, njen prvi naziv glasio je Beogradska avenija. Nakon Domovinskog rata mijenja naziv u Slavonska avenija. Prema geografskim podacima duga je 13120m.
Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica
lanirana izgradnja Stare Pešćenice i Volovčoice
aselja su sagrađena nakon Drugog svjteskog rata, a Donje Svetice, renčica, Borongaj i Folnegovićevo naselje grade se nakon Drugog jetskog rata.
agrebačka Dubrava pripojena Gradu Zagrebu
tkraj 1947. područje MNO Zagrebačka Dubrava, koje svojim većim jelom obuhvaća prostor Gradske četvrti Gornja Dubrava, pripojeno je adu Zagrebu, odnosno tadašnjem III. rajonu Maksimir. Dvije godine asnije u sastav Grada ulaze i dijelovi područja mjesnih narodnih odbora ulinečka Dubrava i Resnički Gaj.
Dijelovi GČ Donja Dubrava ulaze u sastav Grada Zagreba
Osnovana Općina Zagrebačka Dubrava i Općina Sesvete Godine 1955. osnovana je Općina Zagrebačka Dubrava za cijelo područje obiju današnjih susjednih četvrti te naselje Resnik koje je danas u sastavu Gradske četvrti Peščenica - Žitnjak. Općina Sesvete obuhvaćala je cijelo područje današnje gradske četvrti i područje Dupca.
19 55.
19 O 66.
Fa
19 R 70.
70 po
Nastanak stihijskih urbanih naselja - Žitnjak
Urbana se naselja u punom zamahu počinju graditi tek nakon II. svjetskog rata. Njihov današnji izgled je, uglavnom, dovršen potkraj osamdesetih godina 20. stoljeća. Za razliku od njih, na većem dijelu starijih ruralnih naselja u zadnjih se trideset godina jako širila bespravna, neplanska gradnja uzrokovana smještanjem na to područje najveće zagrebačke industrijske zone i istodobnom zabranom stambene gradnje u tom dijelu Gradske četvrti.
Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica
19 80.
Osnovana Svinjogojska farma u Sesvetama
arma se nalazila na području današjneg naselja Novi Jelkovec.
Razvoj industrijske zone na Žitnjaku
0-ih godina 20. stoljeća razvijaju se brojne industrijske tvornice na odručju Žitnjaka kao štoo su Prvomajska, Dukat, Elka, Gredelj, Munja...
19 Iz 90. in
Pešćenica i Žitnjak integrirane u jedinstvenu gradsku četvrt
1999. Pešćenica i Žitnjak integrirane u jednistvenu gradsku četvrt Statutom Grada
19 99.
20 Za 06.
Sta ses
Mjesni odbori
Na području GČ Sesvete osnovano je 46 mjesnih odbora. Na području GČ Donja Dubrava osnovano je 8 mjesnih odbora, a na području GČ Pešćenica-Žitnjak osnovano je 16 mjesnih odbora. Nadograđivanje javnih kanala.
Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica
20 09.
20 12.
Izg
zgrađena tramvajska pruga do ndustrijske zone na Žitnjaku
apočeta izgradnja Novog Jelkovca
ambeno naselje izgrađeno na mjestu nekadašnje svinjogosjke farme u svetama.
gradnja trgovčkog centra CCO-East
ULAZI U GRAD
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
USPOREDBA Beč
Firenca
Milano
Edinburg
Madrid
Beograd
ZAGREB / SLAVONSKA AVENIJA
Zagreb, Slavonska avenija Istočni ulaz u grad iz smjera Beograda. Prometnica ima naglašen smjer kretanja. Tranzitni prostor.
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
Najvećim dijelom prostori gospodarske namjene (skladišta, trgovački centri, ind. postrojenja). Prekomjeran broj reklama i plakata.
BEČ / HIETZINGER KAI
Zapadni ulaz u grad iz smjera Munchena. Naglašen smjer kretanja. Povremene reklame. Kontinuirani potezi zelenila, većinom visoka vegetacija. Vidljive zgrade povijesnog karaktera. Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
Prostor mješovite namjene, izmjenjuju se gospodarski objekti sa stambenom namjenom. Željeznica paralelna sa prometnicom. Prometnica paralelna uz rijeku.
FIRENCA
Ulaz 1 / J ulaz Raccordo autostradale Firenze-Siena.
Naglašen smjer kretanja, skretanja prema manjim naseljima.
Ulaz 2 / SZ autostrade Firenze-Strade.
Povremene reklame, blizina aerodroma.
Gospodarski objekti, stambene zone.
Prostor mješovite namjene.
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
MILANO
Ulaz 1 / SI prometnica Pobbiano.
Jasni potezi.
Ulaz 2 / JZ prometnica Autostrada dei Giovi.
Pojavljivanje nadvožnjaka.
Kod oba ulaza, prometnice naglašene zelenilom s obje strane.
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
Približavanjem gradu, pojavljuju se gospodarske zone.
EDINBURGH
Ulaz 1 / J ulaz uz Pentland Hill park.
Jasno usmjerenje.
Ulaz 2 / autocesta M8 iz smjera Glasgowa.
Nema reklama, isključivo prometni znakovi.
Gusti potezi zelenila kod prvog ulaza, često s obje strane.
Prostor poljoprivrednih površina.
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
Kod drugog ulaza nekoliko izlaza; shoping centar.
MADRID / AUTOVIA DEL NORDESTE
Istočni ulaz iz smjera Toulousa. Naglašen smjer kretanja.
Zone gospodarske namjene sa povremenom mješovitom namjenom, vidljivi poslovni prostori.
Tranzitni prostor.
Vidljive reklame. Potezi zelenila. uglavnom niska vegetacija.
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
BEOGRAD / BULEVAR ARSENIJA ČARNOJEVIĆA
Zapadni ulaz iz smjera Zagreba. Naglašen smjer kretanja, tranzitni prostor. Izmjenjuju se potezi gospodarske namjene (trgovački centri, industrijska postrojenja) sa mješovitom namjenom (poslovne i stambene zone).
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
Vidljive su reklame tvrtki u gospodarskom i poslovnom dijelu. Uz prometnicu se javljaju potezi zelenila, izmjenično visoka i niska vegetacija.
ZAKLJUČAK
Prema analiziranim gradovima može se zaključiti da je svim prometnicama zajednička karakteristika jako naglašen smjer kretanja, a zbog svoje širine dominiraju prostorom i razdvajaju ga na dva dijela s rijetkom mogućnošću prelaska s jedne strane na drugu.
Prostori ulaza u grad su većinom tranzitni prostori dok se u kontaktu s gradskim tkivom prometnice počinju račvati u različite smjerove. Prostori uz prometnicu su najčešće potezi gospodarske namjene sa povremenom mješovitom namjenom, najčešće su to poslovni prostori u kombinaciji sa potezima zelenila.
PROSTORNO-PLANSKA Prostorno planska dokumentacija > Zakon o prostornom uređenje > GUP Grada Zagreba Generalni urbanistički plan donosi se obvezno za građevinsko područje naselja i izdvojeno građevinsko područje izvan naselja središnjeg naselja velikog grada. Generalni urbanistički plan određuje: 1_neizgrađeni dio građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za koje se donosi generalni urbanistički plan te neuređeni dio tih područja 2_dio građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju 3_obuhvat urbanističkih planova uređenja koji se prema ovom Zakonu donose za građevinsko područje naselja i izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje određuje grad, odnosno općina
Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir
DOKUMENTACIJA GUP Sesvete > Zakon o prostornom uređenje > Urbanistički plan uređenja
Generalni urbanistički plan iz 2015. godine:
UPU unutar Zakona o prostornom uređenju
GENERALNI URBANISTIĈKI PLAN SESVETA IZMJENE I DOPUNE 2015.
Generalni urbanistički plan može za dijelove građevinskog područja za koje se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.
Nositelj: Gradski ured za prostorno uređenje, zgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet
Članak 78. stavak 3., Zakona o prostornom uređenju Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za neuređene dijelove građevinskog područja i za izgrađene dijelove tih područja planiranih za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju. Donošenje urbanističkog plana uređenja nije obvezno za područje iz stavka 1. ovoga članka za koje suprostornim planom uređenja, odnosno generalnim urbanističkim planom propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja. Članak 79. Zakona o prostornom uređenju Urbanistički plan uređenja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata.
Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir
Članak 80. stavak 1., Zakona o prostornom uređenju
NATJEČAJI
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
SOPNICA-JELKOVEC SOPNICA - JUG CENTAR SESVETA ŠRC SESVETE
1 2 3 4
SOPNICA JELKOVEC / 2003.
Prostor bivše svinjogojske farme namijenjen zoni mješovite, pretežno stambene namjene za 10 000 stanovnika. Prepoznatljiva točka kao ulaz u Sesvete. Spriječavanje vizura na skladišne, gospodarske i industrijske građevine.
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
SOPNICA-JUG / 2007.
Stambeno naselje na istočnoj zagrebačkoj periferiji. Postojeće jezero kao žariše unutar ortogonalno raspoređenih stambenih zgrada.
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
CENTAR SESVETA / 2005.
Nekoć seosko „ušoreno“ naselje. Danas istočno zagrebačko predgrađe nastalo stihijski. Posljednjih 20 godina intenzivna gradnja stambenih i industrijskih objekata, koje nisu pratili ostali nužni sadržaji.
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
ŠRC SESVETE / 2005.
Športsko-rekreacijski centar u derutnom stanju. Planirani brojni zatvoreni objekti i sadržaji na otvorenome uz potok Vuger.
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
URBANISTIČKI PLANOV STARO BRESTJE - ZAPAD ZONA BADEL GAJIŠĆE - JUG GOSPODARSKA ZONA SESVETE - JUG GOSPODARSKA ZONA SESVETE - SJEVER SREDIŠTE SESVETA SLJEME SESVETE GAJIŠĆE - ISTOK DUBOKI JARAK ŠRC SESVET SELČINA SJEVER NOVO BRESTJE - ZAPAD NOVO BRESTJE - SREDIŠTE GOLF IGRALIŠTE Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
VI UREĐENJA
STARO BRESTJE - ZAPAD / 2005.
Neizgrađena i neuređena zona određena kao prostor pretežno stambene namjene. U širem urbanističkom kontekstu, nadovezuje se na sustav planskih naselja (Gornja Dubrava, Studentski grad, Trnovčica, Dubec i Brestje).
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
ZONA BADEL / 2005.
Povijesna zona industrijske baštine s izrazitim potencijalom za razvoj Sesveta Namijenjena atraktivnim stambenim i poslovnim prostorima.
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
UPU Gajišće-jug Status Plan višeg reda Službeno glasilo Gradska četvrt Tema Investitor Izrađivač Godina donošenja Pretežitost Sve namjene Broj stanova Broj stanovnika Površina (m2)
donesen GUP Sesveta SGGZ 1/08, 8/08 - ispr. SESVETE Prostori novih regulacija Slaveks d.o.o. APE d.o.o. 2008 mješovita pretežito stambena namjena S, M1, D4, Z1 450 1350 92489
UPU Gospodarska zona Sesvete - jug Status Plan višeg reda Službeno glasilo Gradska četvrt Tema Investitor Izrađivač Godina donošenja Pretežitost Sve namjene Broj stanova Broj stanovnika Površina (m2)
donesen GUP Sesveta SGGZ 10/06, 21/14, 23/14 SESVETE Gospodarske zone Arhitektonski Atelier Deset d.o.o., 2006 gospodarska namjena G, K, Z2 436686
Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir
UPU Gospodarske zone Sesvete - sjever Status Plan višeg reda Službeno glasilo Gradska četvrt Tema Investitor Izrađivač Godina donošenja Pretežitost Sve namjene Broj stanova Broj stanovnika Površina (m2)
donesen GUP Sesveta SGGZ 6/05, 1/08, 6/08 - ispr., 23/18, 28/18 SESVETE Gospodarske zone TOC - PROJEKT d.o.o. ASK ATELIER d.o.o., APE d.o.o., Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba 2005 gospodarska namjena M, G, K, R, Z, Z2, IS 1751204
UPU Resnik II Status Plan višeg reda Službeno glasilo Gradska četvrt Tema Investitor Izrađivač Godina donošenja Pretežitost Sve namjene Broj stanova Broj stanovnika Površina (m2)
donesen GUP grada Zagreba SGGZ 6/08 PEŠČENICA - ŽITNJAK Nova regulacija na neizgrađenom prostoru (3.2.) CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. 2008 gospodarska namjena K2, I 83648
Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir
UPU Sesvetska Selnica-jug Status Plan višeg reda Službeno glasilo Gradska četvrt Tema Investitor Izrađivač Godina donošenja Pretežitost Sve namjene Broj stanova Broj stanovnika Površina (m2)
donesen GUP Sesveta SGGZ 1/08 SESVETE Prostori novih regulacija Slavko Poljak URBANE TEHNIKE d.o.o. 2008 mješovita pretežito stambena namjena M1, D4, D5, D8, Z1 883 2650 266869
UPU središta Sesveta Status Plan višeg reda Službeno glasilo Gradska četvrt Tema Investitor Izrađivač Godina donošenja Pretežitost Sve namjene Broj stanova Broj stanovnika Površina (m2)
donesen GUP Sesveta SGGZ 17/99 SESVETE Područja urbaniteta Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša 1999 mješovita i javna i društvena namjena M, D, D1, D3, D6, D7, K, K3, Z1, Z2, N 181701
Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir
Prethodne prostorne impresije i analize omogućile su detaljno utvrđivanje koje su snage i slabosti prisutne u prostoru te koje se mogućnosti, ali i prijetnje mogu predvidjeti za budući razvoj.
A N
03 S W O T A L I Z A
S O
● Mala izgrađenost i gustoća prostora - najčešće samostojeće obiteljske kuće i industrijski objekti ● Prostor van glavnih koridora nije visoko urbaniziran ● Otvorene i pregledne vizure s obzirom na rjeđu i nižu tipologiju izgradnje ● Relativno dobra prometna pokrivenost za javni promet ● Manja razina buke za razliku od centra Zagreba ● Očuvani prirodni elementi: šume, potoci, jezera ● Visok udio poljoprivrednih površina i kvalitetnog obradivog tla unutar i u blizini prostora ● Niska raščlanjenost terena i nadmorskih visina - zaravnjen prostor ● Blizina obronaka Medvednice i rijeke Save ● Raznovrsna ponuda specijaliziranih poslovnih usluga ● Povijesno i kulturno nasljeđe - povezivanje s prostorom, građenje identiteta ● Manje cijene građevinskih zemljišta za razliku od Zagreba ● Manja koncentracija prometa što rezultira čišćim i kvalitetnijim zrakom
● Definiranje identiteta/brendiranje istočnog ulaza u grad ● Stvaranje kvalitetnog multifunkcionalnog i samoodrživog prostora ● Stambeni, gospodarski, tehnološki i industrijski potencijal ● Modernizacija prometnog koridora: održiva urbana mobilnost, razvoj integriranoga i automatiziranog javnog prijevoza, širenje tramvajske i autobusne mreže, gradnja inter-modalnih terminala ● Planiranje i omogućavanje daljnje izgradnje biciklističkih staza i njihovo povezivanje u smislenu cjelinu ● Stvaranje novih žarišnih točaka preko hubova/ poduzetničkih i edukacijskih inkubatora ● Osiguravati prostore i sadržaje kroz koje bi stanovništvo moglo zadovoljiti svoje kulturne potrebe ● Poticati gospodarske aktivnosti koje osiguravaju „zeleno zapošljavanje“ te razvijati održivo i konkurentno gospodarstvo koje učinkovito iskorištava resurse i koristi zelene tehnologije ● Revitalizacija vrijednih građevina industrijske arhitekture i njihovo uključivanje u kulturnu i turističku ponudu grada ● Prenamjena ranije korištenih i napuštenih područja: industrijska postrojenja i skladišta – brownfield ● Obnova, revitalizacija, prenamjena postojećih te stvaranje novih, modernih i multifunkcionalnih globalno značajnih atrakcija ● Izgradnja objekata za obradu pojedinih vrsta otpada (sortirnice, postrojenja za biološku obradu) ● Implementacija načela održivog razvoja ● Izgradnja održivih zelenih stambenih jedinica ● Gradnja novih i unapređivati kvalitetu postojećih sportskih građevina ● Unapređivanje energetske učinkovitosti ● Stvaranje zelene i plave infrastrukture ● Jačanje svijesti o potrebi zaštite okoliša provedbom procedura strateških procjena utjecaja na okoliš
● Neiskorištenost obradivih površina ● Sekundarna infrastruktura u iznimno lošem stanju ● Nedostatak sadržaja koji bi zadržao stanovništvo da živi i radi u tom prostoru (većina putuje u Zagreb) ● Nedostatak radnih mjesta = slaba ekonomija ● Getoiziranje nacionalnih manjina ● Slaba povezanost stambenih površina sa okolnim zelenim površinama ● Prostor razvijen na rubu grada i ne percipira se kao dio urbane cjeline ● Nedostatak biciklističke i pješačke staze
W
● Opasnost od nagle izgradnje industrijskih objekata koji bi mogli zatvoriti prostor na kojemu se nalaze obiteljske kuće ● Zatvaranje postojećih vizura industrijskom izgradnjom ● Povećanje razine buke izgradnjom novih industrijskih objekata te time stvaranjem neadekvatnog prostora za stanovanje ● Zagađenje tla neadekvatnim odlaganjem industrijskog otpada oko prostora tvornica ● Smanjenje poljoprivrednih i šumskih područja povećanjem i širenjem gospodarskih zona ● Stihijska izgradnja koja bi usporila razvoj ● Dodatno propadanje starih industrijskih postrojenja ● Izostanak plana za prenamjenu postojećih industrijskih zona poslovne zone ● Propadanje obradivih poljoprivrednih površina ● Neadekvatan omjer gospodarske namjene i javnih zelenih površina - Sesvetskih park šuma, odnosno povećanje površine pod gospodarskom namjenom
T
SW OT
Očuvani prirodni elementi s visokim potencijalom za uređenje Mala izgrađenost područja
Blizina i dostupnost javnih i društvenih sadržaja
Velik broj zapušteih indrustrija
Velike količine kvalitetne obradive zemlje koje nisu iskorištene
Nedostatak sadržaja za stanovništov
Vrlo dobra povezanost s gradom
Sekundarna infrastruktura u lošem stanju (neodržavane ceste)
Razvijanje identiteta i branda Grada
Opasnost od nagle izgradnje industrijskih objekata
Stvaranje infrastrukturnih preduvjeta za obavljanje djelatnosti
Zatvaranje postojećih vizura industrijskom izgradnjom
Prenamjena ranije korištenih i napuštenih područja
Neadokvatan omjer gospodarske namjene i zelenih površina
Izgradnja objekata za obradu otpada
Zagađenje tle neadekvatnim odlaganjem otpada
Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica
•
DOBRA PROMETNA POVEZANOST VLAKOM SA CENTROM ZAGREBA
• •
•
MALA IZGRAĐENOST PROSTORA
•
OTVORENE I PREGLEDNE VIZURE
PRIRODNI RESURSI: ŠUME, POTOCI I JEZERA MANJA KONCENTRACIJA PROMETA- ČIŠĆI ZRAK •
BLIZINA MEDVEDNICE I RIJEKE SAVE
• •
STIHIJSKA IZGRADNJA
• UNIŠTAVANJE POSTOJEĆIH ZELENIH POVRŠINA BUDUĆOM IZGRADNJOM •
T
ZAGAĐENJE TLA NEADEKVATNIM ODLAGANJEM OTPADA
S O
W
•
NEDOSTATAK SADRŽAJA POSEBNICE U URBANOM DIJELU SESVETA
• NEREGULATIVNA IZGRADNJA STAMBENIH JEDINICA NEJEDNAKIH PROPORCIJA •
• •
SEKUNDARNA INFRASTRUKTURA U LOŠEM STANJU; SLABA PJEŠAČKA I BICIKLISTIČKA POVEZANOST
ZAPUŠTENOST I NEISKORIŠTENOST ZELENIH POVRŠINA
DEFINIRANJE IDENTITETA ISTOČNOG DIJELA GRADA
REVITALIZACIJA VRIJEDNIH GRAĐEVINA
•
PRENAMJENA INDUSTRIJSKIH POSTORIJENJA I SKLADIŠTA U MULTIFUNKCIONALNE PROSTORE
•
IMPLEMENTACIJA NAČELA ODRŽIVOG RAZVOJA
•
STVARANJE ZELENE I PLAVE INFRASTRUKTURE
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
DO
DON’T
PROVOZAJ SE BICIKLOM SESVETAMA
NEMOJ ZABORAVITI STATI I UŽIVATI U VIZURAMA NA ŠARENE NEBODERE NOVOG JELKOVCA
PROŠEĆI SAVSKIM NASIPOM I POZDRAVI SUNCE
NE ZABORAVI POVESTI PSA I UZIVATI U POGLEDU NA SAVSKE MEANDRE
TRČI OKO POTOKA VUGERA
NE ZABORAVI POSJETITI LABUĐE JEZERO NA STAROM GLINOKOPU
ISTRAŽI SESVETE I POFOTKAJ ZANIMLJIVOSTI
NEMOJ ZABORAVITI POSJETITI MUZEJ PRIGORJA U CENTRU SESVETA
PREDAHNI U SESVETSKIM ŠUMAMA
NEMOJ ZABORAVITI VOLONTIRATI U UDRUZI RINA ZA POMOĆ ŽIVOTINJAMA
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
Prirodni krajobraz Velike zelene površine Široke prometnice Mlado stanovništvo Velike površine za razvoj moderne industrije Dobra povezanost s ostatkom grada
WOT
S
Neuređen krajobraz Neuređena naselja Stihijska izgradnja Rašćlanjenost prostora Veliki nesrazmjer industrije i stambenih zona
SWOT Uređenje javnih zelenih površina Prenamjena industrijskih površina Potencijalni razvoj IT industrijskih zona Razvoj gospodarskih HUB-ova Planiranje novih parkovnih zona
OT
SW
Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir
T
SWO
Stihijska izgradnja koja bi usporila razvoj Propadanje obradivih poljoprivrednih površina Zatvaranje postojećih vizura industrijskom izgradnjom Dodatno propadanje starih industrijskih postrojenja
Do’s
Don’ts
Istraži centar Sesveta
NE zaboravi zelene zone Sesveta Sesvetske park šume
Obavi shopping u IKEA-i
NE zaboravi se prošetati uz potok Vuger
Prouči Novi Jelkovec
Nemoj zaboraviti vožnju vlakom do Sesveta
Prošeći se po Sesvetskim naseljima
NE zaboravi na betonske spavače
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
S N A G E Mala izgrađenost prostora, velike otvorene površine Dobra podloga za budući razvoj prometne infrastrukture Otvorene i pregledne vizure Kvalitetno poljoprivredno tlo Veliki broj otvorenih zelenih površina, blizina rijeke Save i Medvednice
MOGUĆNOSTI Razvoj stambenih područja i IT industrije Stvaranje snažne prometne infrastrukture za javni prijevoz kao i pješačko-biciklističke staaze Stvaranje novih žarišnih točaka preko hubova/ poduzetničkih i edukacijskih inkubatora Prenamjena brownfield područja Povezivanje lokalnih poljoprivrednih proizvođača
SLABOSTI Velik broj zapuštenih industrija Neiskorištenost obradive zemlje Loša željeznica, nepostojeće ili loše, opasne pješačke i biciklističke staze Nedostatak radnih mjesta u IT sektoru Nepovezanost i neiskorištenost otvorenih javnih prostora Brojni divlji deponiji
PRIJETNJE Širenje industrijskih objekata Zatvaranje postojećih vizura Zagađenje tla divljim odlagalištima Smanjenje površina pod šumama i poljoprivrednim površinama Izgradnja na vrijednim zelenim površinama
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
Za kvalitetno planiranje grada nužno je pratiti postojeće i nove trendove u društvu, gospodarstvu i arhitekturi kako bi se razumjelo u kojem smjeru se razvijaju te kakav će utjecaj imati na izgled grada u budućnosti. S tim u skladu, obrađene su teme smart cityja, održivog razvoja, hubova, zelene i plave infrastrukture te obnovljivih izvora energije
T R
04 S U V RE M E N I E N D O V I
Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica
Izgraditi inteligentne sustave za upravljanje zgradama, koji će uštedjeti do 30% potrošnje vode, 40% potrošnje energije, pametno hlađenje, pametno grijanje
Mogućnost bezkontaktnog plaćanja usluga, online trgovina, e-tržnica Korištenje obnovljivih izvora energije, recikliranje sirovina, adekvatno zbrivanje onih sirovina koje se ne mogu reciklirati, upotreba novih materijala.
Razvoj znanosti i obrazovanja, javno dostupna znanstvena istraživanja u svrhu edukacije građana. Omogućavanje sredstava za znanstveni razvoj.
Zelena gradnja, zeleno urbano planiranje, obnovljivi izvori energije, menađment otpadnih voda
Pojednostavljenje prometa u svrhu optimizacije protoka i povećanja povezanosti. Smanjenje emisije štetnih plinova. Poticati socijalnu infrastrukturu kao što su parkovi, trgovi i vrtovi
Društvo uključeno u socijalnu i političku edukaciju, poticati kreativnost i usmjerit edukaciju na sadašnjost
Povećana produktivnost, mogućnost i stopa zaposlenja i sigurnost radnih mjesta, pametna infrastruktura koja je direktno proporcijalna zaradi po glavi stanovnika.
SMAR T CI T Y Pametni stambeni objekti, gradovi koji su neovisni o energiji, obnovljivi izvori energije, pohrana energije
Racionalizacija potrošnje pitke vode, adekvatno zbrinjavanje i ltriranje otpadnih voda, čuvanje prirodnih vodenih staništa
Digitalno upravljanje, transparentnost i javno dostupni podaci, omogućavanje opskrbe i politike potražnje, osobno upravljanje
Osigurana brza i kvalitetna internet veza, dostupnost besplatne wi-- mreže, e-učenje, e-građani.
THE FUTURE IS NOW
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
ZAŠTO?
ŠTO JE ODRŽIVI RAZVOJ
Sve intenzivnije iskorištavanje prirodnih resursa i nekontrolirano povećanja broja stanovništva izraženiji nesklad
potreba budućih naraštaja
rezultat je kriza okoliša Pritisci na okoliš postaju sve veći, a prirodna bogatstva sve oskudnija, količina otpadnih tvari znatno se povećava te se izravno ili neizravno ispušta u okoliš i nepovratno zagađujemo i iskorištavamo ograničene resurse
razvoj kojim se zadovoljavaju potrebe današnjih naraštaja, a da se pritom ne ugrožava mogućnost zadovoljavanja
proces kojim se postiže održivost
•
ODRŽIVOST
sposobnost održavanja ravnoteže određenih stanja/procesa u nekom sistemu
ODRŽIVI RAZVOJ CILJ
POSTIŽE SE
• očuvanje prirodnih resursa
•
• pravednost u raspodjeli resursa i bogatstva
•
• uvođenje i primjena inovativnih tehnologija
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
Ravnotežom između 3 komponente:
•
ekonomska komponenta - uravnotežen i stabilan ekonomski razvoj s manjim utjecajima na degradaciju okoliša društvena komponenta - ostvarenje društva koje odlikuje generacijska i međugeneracijska solidarnost, te u kojem se poštuju različitosti u okviru demokratskih vrijednosti okolišna komponenta - očuvanje svih komponenti okoliša kao prirodnog dobra o kojem ovise sadašnje i buduće generacije
17 CILJEVA ODRŽIVOG RAZVOJA DEFINIRANIH PREMA UN-u 1. ne siromaštvu 2. ne gladi 3. dobro zdravstvo 4. kvalitetno obrazovanje 5. rodna jednakost 6. čista voda i kanalizacija 7. obnovljiva i pristupačna energija 8. dobra radna mjesta i dobra gospodarstva 9. inovacije i dobra infrastruktura 10. poništenje nejednakosti 11. održivi gradovi i zajednice 12. odgovorna uporaba resursa, održiva potrošnja i proizvodnja 13. zaštita podneblja i borba protiv klimatskih promjena 14. održivi oceani 15. održivo iskorištavati tla i šume i skrbiti o bioraznolikosti 16. mir i pravednost 17. globalno partnerstvo za održivi razvoj
ODRŽIVA ENERGIJA
ODRŽIVA GRADNJA •
uporaba ekoloških materijala, tehnologija i obnovljivih izvora energije
•
energetska učinkovitost i postojećih i novih zgrada
•
gospodarenje otpadom tijekom gradnje, uporabe i rušenja građevina
ciljevi održive gradnje: - osigurati dugotrajnost i kvalitetu oblikovanja - energetska, gospodarska, ekološka ekonomska prihvatljivost - poticanje inovativnosti
CERTIFIKATI ODRŽIVE GRADNJE globalno priznati simboli postignuća u održivosti
•
LEED (USA)
•
BREEAM (UK)
•
DGNB (D)
ENERGETSKA UČINKOVITOST • uporaba manje količine energije za obavljanje istog posla
• najdjelotvorniji način postizanja ciljeva održivog razvoja s obzirom da
veća učinkovitost doprinosi smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš, većoj industrijskoj konkurentnosti, otvaranju novih radnih mjesta i povećanju sigurnosti opskrbe energijom
Tri stupa energetske učinkovitosti: 1. smanjenje gubitaka energije 2. učinkovito korištenje energije 3. proizvodnja energije iz OIE
Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir
ZELENA I PLAVA INF Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
Strateški planirana mreža kvalitetnih zelenih površina i drugih prostornih elemenata, koje kao multifukcionalan prostor pružaju širok spektar ekoloških funkcija.
FRASTRUKTURA Zelena infrastruktura uključuje šume, rijeke, priobalna područja, parkove, ekološke koridore i druge zelene površine koje povezuju, okružuju i prolaze kroz sela i gradove.
cilj: poboljšati sposobnost prirode da pruži više vrijednih usluga ekosustava Ekosustav će zauzvrat: / poticati bolju kvalitetu života pružajući visoku kvalitetu okoliša u kojem ljudi žive i rade / poboljšati biološku raznolikosti / štititi nas od klimatskih promjena i drugih katastrofa / obavljanja više funkcija na istoj površini / naglašavanje ljudskih potreba strukturni elementi: / naglašavanje okolišnih kvaliteta / zeleni klinovi / zeleni pojas / točkasti elementi
largelarge scalescale / natural floodflood management / natural management
la
large scale / zeleni koridori
small scale / kišni vrtovi
small scale / krovni vrtovi
OBNOVLJIVI IZVORI Obnovljivi izvori energije koriste prirodne cikluse cirkuliranja energija i energenata te pri proizvodnji električne i/ili toplinske energije imaju znatno manji okolišni otisak kao posljedicu rada u odnosu na konvencionalne izvore energije. U obnovljive izvore energije se ubrajaju hidroelektrane sunčane elektrane bioelektrane-toplane vjetroelektrane geotermalni izvori i mnogi drugi koji koriste tehnologije prirodnih ciklusa pretvorbi energije.
ENERGIJE Uobičajeno se obnovljivi izvori energije dijele u dvije glavne kategorije: TRADICIONALNE obnovljive izvore energije poput biomase i velikih hidroelektrana, te na takozvane NOVE obnovljive izvore energije poput energije Sunca, energije vjetra, geotermalne energije itd.
Neobnovljivi i obnovljivi izvori energije Ugljen i naftu ubrajamo u neobnovljive izvore energije. Nazivamo ih fosilna goriva jer su nastali od fosila. Fosili su ostatci izumrlih organizama. Neobnovljivi su izvori energije i zemni (prirodni) plin i nuklearna energija. Zalihe fosilnih goriva brzo se iscrpljuju tako da se u današnje vrijeme nastoji naći nova goriva za njihovu zamjenu.
1 litra običnog benzina nastaje od 23,5 tone organskog materijala sa oceanskog dna
Obnovljiva energija je dobivena iz prirodnih procesa koji se konstantno obnavljaju. U svojim različitim oblicima, dobiva se direktno iz sunca ili iz topline stvarane duboko u Zemlji. To još uključuje električnu struju i toplinu dobivenu iz izvora poput sunčeve svjetlosti, vjetra, oceana, hidroenergije, biomase i geotermalne energije te biogoriva i vodika dobivenog iz obnovljivih izvora. Svaki od ovih izvora ima jedinstvene karakteristike koje utječu na to kako i gdje su korišteni.
Korištenje obnovljivih izvora u Hrvatskoj U Hrvatskoj su najveći potrošač energije zgrade, odnosno kuće. Brojčano, čak 41 posto ukupne energije se potroši u zgradama. Od tog broja 80-90 posto ide na grijanje i proizvodnju tople vode. Rješenje je, dakle, povećanje energetske učinkovitosti zgrada, odnosno izgradnja niskoenergetskih i pasivnih kuća.
Struktura elektrana na OIE, do studenog 2019. Izvor: EIZG, HROTE
Kroz različite metode promišljanja precizno su ispitane prvotne ideje i ciljevi budućeg razvoja kako bi kroz novu prizmu uočili kakve posljedice naša vizija može ostaviti u prostoru.
T H
05 D E S I G N I N K I N G
stambeno zeleno rekreativno poslovno
Prenamjena brownfield područja
Moderno stanovanje Izgradnja objekata za obradu otpada
Kulturni sadržaji Zelena tipologija stanovanja
Poslovni hubovi
oblikovanje novog identitea povećanje vrijednosti zemljišta i prostora
Prostori za rekreaciju
obnovljivi izvori energije
potenciranje postojećeg stanovništva + novi profil
transformacija tradicija subjektivnost doživljaj prostora
poboljšanje gospodarstva
stvaranje novog identiteta prostora
sadržajna neovisnost od centra grada
povećanje broja stanovnika
poboljšanje kvalitete života
poboljšanje kvalitete zraka
Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica
WIN WIN
$$$ STANOVNIŠTVO INVESTITORI
GRAD
MODERNO STANOVANJE
T RANS F OR MACIJA
DOŽIVLJAJ
IDEN T I T E T
Bok šefe, slušaj!
SUPER IDEJA
ULAZ U
GRAD
Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
KONCEPT
Stvaranje održivog samodostatnog prostora.
Glavni fokus u prostoru je prenamjena napuštene industrije i skladišta uz implementaciju načela održivog razvoja što znači: prenamjena postojećih struktura u multifunkcionalne/ polivalentne prostore = izgradnja na već korištenim lokacijama= ušteda prostora, rekonstrukcija postojećih zgrada (kako se ne bi trošio prirodan i zeleni prostor za novu izgradnju) = manje narušavanja prirodnog okoliša, stvaranje novih vrijednosti prostora, identitet prostora, stvaranje novih žarišnih točaka. Implementacija načela održivog razvoja: izgradnja stambenih jedinica prema temeljnim načelima održive/zelene gradnje (orijentacija, iskorištavanje sunčeve energije kroz ostakljenje, spremanje sunčeve energije, oblik zgrade, temperaturno zoniranje, toplinska izolacija, korištenje recikliranih i prirodnih materijala), poštivanje elemenata održive gradnje = smanjeni CO2 otisak u procesu izgradnje i korištenja zgrada, održivo korištenje i ponovno korištenje voda i kišnice, sadnja lokalnih biljaka čija je potrošnja vode prilagođena lokalnim klimatskim uvjetima, uvažavanje tradicijskih materijala za građenje i tradicionalne arhitekture, utjecaj vjetra, uporaba ekoloških materijala, tehnologija i obnovljivih izvora energije, energetska učinkovitost i postojećih i novih zgrada i gospodarenje otpadom tijekom gradnje, uporabe i rušenja građevina, primjena održive odvodnje (kišni vrtovi, bioretencijska jezera, filtracija vode, skupljanje i upotreba kišnice za navodnjavanje itd.). Uz spomenuto velika se pažnja pridodaje stvaranju zelene i plave infrastrukture prostora unutar čega će glavni fokus biti integracija postojećeg i novog zelenila sa rijekom Savom kao vitalni resurs ove urbane revitalizacije.
apstraktno
o
n a r i ic
lif
p sim
artikuliranje
pro
stor
nih
jedinica
Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir
ICEBERG
STVARANJE NOVIH ONDUSTRIJA I RADNIH MJESTA PLANIRANJE NOVIH PARKOVNIH POVRŠINA
DODATNA ULAGANJA I IZGRADNJA NOVIH NASELJA NOVI KORISNICI I DRUGAČIJI STIL ŽIVOTA
MULTIFUNKCIONALNOST PROSTORA / MULTIKULTURALNOST NOVI KARAKTER OVOG DIJELA GRADA
We were making sand castles. Now we swim in the sea that swept them away.
H C T PI
The 5 Why’s Problem Narušavanje zelenih zona površina.
Razvoj novih tehnologija
Propast starih industrija
Širenje novih industrija na okolne parcele
industrijskih postrojenja
Rješenje Prenamjena i rješavanje gospodarskih zona koje propadaju te adekvatno unutar GUP-a.
= Gospodarska namjena > Javne zelene površine
4 Lenses of Design Poželjnost - otvorene zelene površine, parkovi - stambeni kompleksi - nove industrijske zone
Izvedivost površina, park šuma - planiranje novih naselja
- zelena infrastruktura - novogradnja, održivost - radna mjesta
Održivost - korištenje novih tehnologija površina - iskorištavanje starijih kompleksa
Rich Pictures zelene površine, sesvetske park šume rad
g ulaz u
avenije, ceste, nerazvrstane pro m
etnice
Zagreb
10 km
Samobor 70 km
nove ideje HUB-ovi
radnja, g iz o v o n , ra g z je stara prostorni konflikt
nove in nova dustrije postr ojenj a tare s t s a p o pr je industri
STAMBENO PODRUČJE
RIJEKA SAVA
JAVNO DRUŠTVENO SREDIŠTE
ZELENA INFRASTRUKTURA
POSLOVNO GOSPODARSKA ZONA
GLAVNE PROMETNICE
POLJOPRIVREDNE POVRŠINE
ŽELJEZNICA
URBANI VRTOVI
Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
STALNI PROCESI I PROMJENE U LJUDSKOM ŽIVOTU, TAKOĐER I U URBANOM RAZVOJU STVARAJU RAZNE PROBLEME KOJI IZISKUJU NOVE PRISTUPE I PRONALAŽENJE KREATIVNIH RJEŠENJA. ISTOČNI ULAZ U GRAD FRAGMENTIRANI JE PROSTOR PROŽET STIHIJSKOM IZGRADNJOM. NEDOSTATKOM SADRŽAJA TE VIDLJIVIM OTISCIMA RAZLIČITIH VREMENA GUBI SVOJ IDENTITET. PRISTUPILI SMO PROSTORU KAO DA SMO I SAMI DIO NJEGA, ŽELEĆI STVORITI MJESTO KOJE POTIČE ZAJEDNIŠTVO I SOCIJALIZACIJU, TE NARAVNO POVEĆATI KVALITETU ŽIVOTA. IDEJA JE OŽIVITI NEVIDLJIVI DIO GRADA I POTENCIRATI SAMOODRŽIVOST PROSTORA. RAZVOJ GENERIRAMO IMPLEMENTIRANJEM ZELENE INFRASTRUKTURE I KORIŠTENJEM ODRŽIVIH IZVORA ENERGIJE TE STVARANJEM ŽARIŠNIH TOČAKA POPUT IT HUBOVA I PODUZETNIČKIH INKUBATORA. KAKO BI SE ISTAKNULI MEĐU BROJNIM NOVIM PROJEKTIMA POKUŠAVAMO SVAKOM ZAINTERESIRANOM STANOVNIKU PRUŽITI VIZIJU ŽIVOTA RAZLIČITU OD SVEGA DO SAD.
Grupe predočavaju svoju ideju u konkretan prostorni koncept razvoja grada te definiraju glavne namjene i strukture koje se javljaju kao odgovor na svaku zamišljenu viziju.
PROS K O
06
S T O R N O -P L A N S K I N C E P T I
ZELENI KORIDORI ZAGREBAČKOG ISTOKA Kos Matea / Vujeva Andrej / Žugec Ivica
Prostorno-planski scenarij ponajviše je usmjeren ka stvaranju zelenog kvarta. Prema tome, potrebne su prenamjene prostora kako bi se industrija zonirala uz Slavonsku aveniju s ciljem smanjenja industrijska buka uz stambena područja uz koja bi se razvijali sadržaji društvenih namjena. Cilj je zaštititi sve postojeće šume i većinu poljoprivrednih površina tog područja, zadovoljavajući postotak izgrađenosti planiran je postići prenamjenom vrste izgradnje na postojećim stambenim površinama gradnjom visokih ''zelenih'' stambenih zgrada. Velika pozornost pridaje se i potoku Vuger uz koji je planirana pješačka staza sa rekreativnom zonom. Kako bi se osigurao siguran pješački promet, prostor preko Slavonke avenije spojit će se zelenim mostovima ili ''podvožnjacima''.
ZELENI GRAD BUDUĆNOSTI Jurić Marta / Radić Tina / Tomaša Kristina
• IZGRADNJA STAMBENIH JEDINICA PREMA TEMELJNIM NAČELIMA ODRŽIVE GRADNJE • STAMBENO PODRUČJE POVEZANO SA OSTALIM ZONAMA NASELJA KROZ KONTINUIRANU ZELENU I PLAVU INFRASTRUKTURU Načela održive gradnje (stambena/poslovna/gospodarska/sportska) obuhvaćaju poštivanje orijentacije, utjecaja vjetra iskorištavanje sunčeve energije kroz ostakljenje, spremanje sunčeve energije, oblik zgrade,
temperaturno zoniranje, toplinska izolacija, korištenje ekoloških materijala,
tehnologija i obnovljivih izvora energije, energetska učinkovitost i postojećih i novih zgrada i gospodarenje otpadom tijekom gradnje, uporabe i rušenja građevina što rezultira smanjenim CO2 otiskom u procesu izgradnje i korištenja zgrada.
Također se poštivaju načela održivog korištenje voda i kišnice, primjenu održive odvodnje (kišni vrtovi, bioretencijska jezera, filtracija vode, skupljanje i upotreba kišnice za navodnjavanje, sadnja lokalnih biljaka čija je potrošnja vode prilagođena lokalnim klimatskim uvjetima itd.)
• PRENAMJENA NEAKTIVNIH INDUSTRIJSKIH POSTROJENJA U MULTIFUNKCIONALNE PROSTORE Revitalizacija/prenamjena izgrađenim lokacijama
i
nadogradnja
na
već
(zeleni prostor = resurs).
Edukacijske, poslovne, kulturne i obrtničko uslužne zone
koje se međusobno isprepliću.
Javno društveni prostori/ polivalentni prostori: trgovi, kampusi, prostori okupljanja (festivali, sajmovi, kulturna događanja). Zelena infrastruktura unutar područja kao nastavak zelene mrežu infrastrukture.
• EDUKACIJSKI I POSLOVNI OBJEKTI: hubovi, inkubatori znanja, polivalentni prostori itd. • JAVNO DRUŠTVENI PROSTORI-MULTIFUNKCIONALNI PROSTORI: sportski objekti, trgovi, šetnice, prostori okupljanja, (festivali, sajmovi, kulturna događanja) đ
ž
ž š
š
ž ž
š
• REVITALIZACIJA POSTOJEĆIH POTOKA • INTEGRACIJA SA ZELENOM INFRASTRUKTUROM • SAVA I NJENA OBALA KAO VITALNI RESURS ZAJEDNICE
Stvaranje integriranog prostora sjedinjenjem zelene i plave infrastrukture i korištenjem rijeke Save i
njene obale kao glavnog vitalnog resursa zajednice gdje se centrira većina sportskog i rekreacijskog sadržaja kao i velik dio kulturnih manifestacija.
Grad u simbiozi sa vodom
VERTIKALNI ZELENI PRIJELAZI
Omogućuju pješački i biciklistički prijelaz preko
masivne Slavonske prometnice iznad razine tla tvoreći visoko kvalitetne prostore koji su dio zelene infrastrukture (šetnice, vidikovce i
slično) i stvaraju kontinuitet u
komunikacijama nastavljajući
se na zelene koridore.
•
Ć
Š
• Ograničeno na postojeća aktivna područja • Izgradnja u visinu
• Korištenje obnovljivih
izvora energije
• Presjecanje prostora sa zelenom infrastrukturom kako bi se ostvarila
kontinuirana povezanost svih prostora naselja
ZELENI CENTAR Slipčević Katarina / Mihetec Zvonimir
Ovaj prostorni scenarij predstavlja viziju razvoja središnjeg prostora Sesveta i njegove transformacije iz strogo gospodarskih zona u poslovno gospodarski centar budućnosti. Prostor središnjeg dijela Sesveta koji predstavlja istočni ulaz u grad tako je planiran kao zona mješovitih namjena koji uključuje nove poslovne centre koji su izvor novih zaposlenja kao i novih industrija koje nisu strogo vezane za tešku industriju. Osim navedenog ovaj prostor viđen je kao prostor zelene infrastrukture i novih tehnoloških rješenja kako bi ujedno bio i održiv za buduće planirane namjene.
STAMBENA NAMJENA
MJEŠOVITA NAMJENA
DRUŠTVENA NAMJENA
GOSPODARSKA NAMJENA
SESVETSKE PARK ŠUME
JAVNE ZELENE POVRŠINE
CONNECT: WITH PEOPLE / SPACE / IDEAS Hrgović Dora / Komšo Kristina / Marčeta Filip
Prostorno planski scenarij povezuje različite neizostavne segmente koji se oživljavaju planiranu urbanističku cjelinu. Koncept sa sobom donosi temelje za uspostavu društva koje se može razvijati po svim pitanjima: osnovnim javnim i društvenim uslugama, čvrstim gospodarstvom baziranim na modernim tehnologijama i obnovljivim izvorima energije, očuvanim poljoprivrednim zemljištem, prilikama za zaposlenje, zdravom životu u ekološki orijentiranom okruženju koje maksimizira usluge ekosustava te nosi niz pogodnosti za čovjeka, te dobrom prometnom mrežom i povezivanjem s centralnim dijelom grada. Integracijom svih manjih segmenata u prostoru učvršćujemo taj prostor u cjelini, stvaramo čvrstu zajednicu ljudi povezanu s mjestom te tako omogućavamo razvoj novih ideja i napredak za cijeli grad i društvo.
javne zelene površine poljoprivredno zemljište poslovna namjena javno društvena namjena stambena namjena mješovita namjena
Grupe stvaraju zajednički prostorni koncept s detaljnim lokacijama unutar određenog obuhvata. Stvoren je novi plan namjene i korištenja zemljišta koji implementira najkvalitetnije segmente iz četiri različite ideja u jedno cjelovito rješenje.
K O
07 Z A V R Š N I N C E P T
Sintetizirani koncept namjene prostora temelji se na integraciji svih pojedinačnih koncepata s ciljem stvaranja prostora koji sadrži najkvalitetnije segmente svakog pojedinačnog rješenja. Glavni fokus stavljen je na zaštitu i proširenje postojećih šuma i zelenih površina, stvaranje kontinuirane zelene infrastrukture koju karakteriziraju veliki zeleni pješački koridori koji prolaze kroz svaku zonu prostora i vežu se na javne multifunkcionalne prostore. Integracijom zelene s plavom infrastrukturom i unošenjem zelenih vertikalnih prijelaza preko velikih prometnica stvara se kvalitetno isplanirano naselje po mjerilu čovjeka. Velika pozornost se pridaje prenamjeni postojećih gospodarskih zona (sjeverno od Novog Jelkovca) u mješovite multifunkcionalne zone, izgradnji novih i revitalizaciji postojećih građevina po načelima održive gradnje, korištenju gospodarske zone kao buffer područja između stambenog dijela i bučne Slavonske, zamjeni teških industrija s onima high-tech karaktera uz korištenje obnovljivih izvora energije i izgradnji elektrane na biomasu što nadalje generira stvaranje novih radnih mjesta. Obrazovanje je planirano kroz edukacijske centre u području mješovite namjene te je neizmjerno važno očuvanje neizgrađenog poljoprivrednog zemljišta.
obuhvat stambena namjena mješovita namjena javno društvena namjena gospodarska namjena posebna namjena termoelektrana športsko rekreacijska namjena zaštitna šuma šuma posebne namjene javna zelena površina vrijedno obradivo tlo
autocesta gradska cesta željeznička pruga tramvajska pruga vodotoci
ZAŠTITNO ZELENILO HUB-OVI
ŠKOLE
ŠUME
KUĆE POLJA
TVORNICE INDUSTRIJA
Stambena namjena izgradnja stambenih jedinica prema temeljnim načelima održive gradnje; stambeno područje povezano sa ostalim zonama naselja kroz kontinuiranu zelenu i plavu infrastrukturu
Mješovita namjena prenamjena postojeće industrije u multifunkcionalne zone te nadogradnja na tim već izgrađenim lokacijama; edukacijske, poslovne, kulturne, obrtničko uslužne zone; javno-društveni polivalentni prostori; trgovi, parkovi, prostori okupljanja (festivali, manifestacije)
Javna (društvena) namjena HUB-ovi; žarišne točke poslovnih objekata; eudukacijski kompleksi; javno-društveni prostori / polivalentni prostori; trgovi, prostori okupljanja (festivali, sajmovi)
Vrijedno obradivo tlo uzgoj monokultura za biomasu, urbani vrtovi, urbana poljoprivreda očuvanje zelenih buffer zona, povezivanje zelenih zona; zelena industrija, elektrana na biomasu; obnovljivi izvori energije
Šuma / zaštitna šuma zaštita postojeći šuma te njihovo širenje; prenamjena odlagališta u tematske parkove, brownfield područja; zaštitne zelene zone, javni parkovi, pretvaranje u kontinuiranu zelenu cijelinu koja se nastavlja kroz neprekidne zelene koridore do Save
Športsko-rekreacijska sport na otvorenom, sportski objekti, rekreacija; kupalište na Savi, integracija okolnjeg prostora sa područjem uz rijeku Savu; sportska događanja; biciklističke staze, staze za trčanje uz nasip te uz potoke
Konačan prostorni prikaz prostorno - planskog koncepta iskazan maketom prikazuje vremenski slijed budućeg oblikovanja istočnog ulaza u Zagreb / Slavonske avenije kroz 6 etapa.
OBL
07
ETAPNOST LIKOVANJA
I. ETAPA
Vidljiva postojeća stambena izgradnja ostaje nepromjenjiva uz potoke i rijeku Savu te postojeće ceste. Stvaranje novih prometnica radi međusobne povezanosti, izgradnja zelenih vertikalnih prijelaza preko postojećih prometnica i potoka kao veza za ostvarivanje neprekinutih pješačkih koridora koji će se izravno nadovezivati na (planiranu) zelenu infrastrukturu.
II. ETAPA
Prenamjena sjevernog dijela postojeće industrije u mješovitu namjenu, premještanje industrije uz prometnicu da djeluje kao buffer zona između stambene namjene i prometnice, ostavljanje zelenih/slobodnih zona unutar svakog područja za stvaranje kontinuirane zelene infrastrukture koja se proteže kroz svaku namjenu, proširenje postojećih šuma, povezivanje zelene infrastrukture u kontinuiranu/ integriranu cjelinu.
III. ETAPA
Izgradnja elektrane za biomasu kao pull-faktor za nove investicije i nova zaposlenja te generator energije za područje obuhvata.
IV. ETAPA
Revitalizacija i nadogradnja industrije, stvaranje novih industrija koje se temelje na obnovljivim izvorima energije.
V. ETAPA
Izgradnja svih novih stambenih zgrada i revitalizacija postojećih prema načelima zelene gradnje, unošenje društveno javnog sadržaja (hubovi, it centri, javne ustanove, kulturni i sportski sadržaji).
VI. ETAPA
Uređenje i oblikovanje zelenih površina, prepuštanje ekosustavima da se obnove i dosegnu vrhunac sukcesije te čine atraktivne i zaštitne zone van centralnog stambeno-poslovnog i prometnog središta te predstavljaju veće cjeline šire zelene infrastrukture koja se širi i nadovezuje na okolna područja van granica obuhvata i Zagreba.