Projekt GRAĐANIN/JA

GRAĐANIN

PRIRUČNIK

za nastavnike

2

Projekt GRAĐANIN/JA

GRAĐANIN

K I N Č U R I PR

za avnike nast

Sarajevo, 2020. godina 3

Obrazovni centar za demokraciju i ljudska prava Civitas

Rujan, 2020. godina

PROJEKT GRAĐANIN/JA GRAĐANIN

Materijali korišteni u prvom nacrtu prevedeni su s engleskog jezika i prilagođeni iz materijala izrađenih u Centru za građansko obrazovanje, uz pomoć OPA (Ured za odnose s javnošću Američke ambasade u BiH), i fonda za demokratizaciju Istočne Europe (SEED) Vlade SAD-a.

Donacija CIVITAS

ZABRANJENO ZA PRODAJU Autorska prava (Copyright) 1996 Center for Civic Education (Centar za građansko obrazovanje) 5146 Douglas Fir Road Calabasas, CA 91302-1467 tel: (818) 591-9321 fax: (818) 591-9330 [email protected] http://www.civiced.org

Zadržavamo autorska prava. Upitnici, protokol i liste iz teksta mogu se koristit u svrhe instrukcija. Umnožavanje ili korištenje ovog izdanja u druge svrhe elektroničkim, mehaničkim ili nekim drugim putem, preslikavanje ili presnimavanje, kao i bilo koji vid pohranjivanja ili pretraživanja podataka zabranjeni su bez prethodne pismene suglasnosti vlasnika autorskih prava.

4

PRILAGODBA PROGRAMA PROJEKT GRAĐANIN/JA GRAĐANIN ZA PROVEDBU U INKLUZIVNOJ GRAĐANSKOJ NAOBRAZBI

REDAKTOR:

prof. dr. Mile Ilić

PRIREDILI:

prof. dr. Mile Ilić Admira Uzunić, prof. Ljubiša Rokić, prof.

RECENZENT:

doc. dr. Ljiljana Jerković

KONZULTANT:

dr. Marcie Taylor Thoma

GRAFIČKA OBRADA I ILUSTRACIJE: LEKTOR:

Irtijana Zukić

Salih Musić

Objavljivanje ovog priručnika financirano je bespovratnim sredstvima Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i nužno ne odražavaju nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država. 5

Sadržaj

Upute za nastavnike

9

Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnoj učionici

11

Sudjelovanje: kratak sadržaj

21

A. Cilj

21

B. Priprema za sat

22

Pomaganje učenicima da izrade portfelja

25

Prvi korak: Prepoznavanje problema javne politike u vašoj zajednici

26

Drugi korak: Izbor problema za izučavanje u razrednom odjelu

28

Treći korak: Prikupljanje informacija o problemu koji će vaš

31

razredni odjel proučavati Četvrti korak: Izrada portfelja razrednog odjela

6

32

Bilješka o portfelju

34

Specifikacija za portfelj

34

Peti korak: Predstavljanje portfelja razrednog odjela

36

Šesti korak: Osvrt na ono što su učenici naučili

38

Sadržaj

Dodaci

40

Upute za odrasle dragovoljce

42

List za provjeru kriterija za portfelj

44

List za ocjenu portfelja

46

Kriteriji za procjenu usmene prezentacije

52

Liste za ocjenu usmene prezentacije

54

Postupci i upute za vođenje natjecanja

59

Upute za ocjenjivače: Izlaganje portfelja i dokumentacija

63

Upute za suce: Usmena prezentacija

65

Nastavnikova procjena realiziranog

68

programa Projekt građanin/Ja građanin List za učeničku procjenu programa Projekt građanin/Ja građanin

70

Primjeri upitnika, protokola i lista za učenike

71

7

8

Informacija za nastavnike

Poštovane kolegice i kolege,

Vama i svim učenicima želimo aktivno, interaktivno i produktivno sudjelovanje u provedbi cjelokupnog programa Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnoj učionici i demokratskoj školi. U Priručniku smo iznijeli samo osnovne informacije i preporuke koje će omogućiti vašem razrednom odjelu aktivno sudjelovanje u ovom projektu. Očekujemo da će uporaba ovog priručnika (zajedno sa tekstovima u udžbeniku za učenike) biti i za vas i za njih značajna potpora u pripremama, izradi i prezentacijama portfelja razrednog odjela i prateće dokumentacije o tijekovima i ishodu prepoznavanja problema i istraživanja javne politike u vašoj zajednici, o razmatranju alternativnih mjera javne politike, izboru učinkovitije mjere javne politike i razradi akcionog plana njenog dovođenja na dnevni red odgovarajuće grane i razine vlasti. Nadamo se da će tako svi učenici, među njima i učenici s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (i/ili drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) proširivati i produbljivati građanska znanja, razvijati građanske vještine i izgraditi građanske stavove što su stjecali u redovnoj nastavi građanske naobrazbe (ili Demokracije i ljudskih prava) i da će steći praktična iskustva i vještine sudjelovanju u istraživanju problema javne politike u svojoj zajednici u predlaganju mjera za rješavanje tih problema koje bi donosila vlast odgovarajuće grane nadležne razine. Tako će se svi učenici osposobiti za aktivno sudjelovanje u kreiranju, stalnom praćenju i poboljšavanju javne politike u funkciji odgovornosti vlasti i pokretanja građanskog aktivizma u zaštiti prava i sloboda svih pojedinaca i osiguravanja blagodeti (općeg dobra) u društvenoj zajednici. Nadamo se da će ovaj program za vas i za učenike biti stimulativno i vrijedno iskustvo u građanskoj naobrazbi.

9

10

Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnoj učionici

Projekt građanin/Ja građanin je inovativni stručno-metodički model interaktivnog, suradničkog, istraživačkog i prezentacijskog učenja i učinkovite podrške voditelja i podučavanja koji istinski prihvata i uključuje učenike s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) i sve druge učenike u razrednom odjelu i intenzivno ih podstiče u uočavanju problema javne politike u njihovoj zajednici, izboru ključnog problema koji se rješava mjerom javne politike, prikupljanju informacija o tom problemu, izradi i prezentaciji portfelja i u osvrtu na naučeno kako bi usvojili građanska znanja, razvili kognitivne i participativne građanske vještine i stavove za kompetentno sudjelovanje u javnoj politici radi zaštite prava i sloboda pojedinaca i postizanja dobrobiti i blagostanja (općeg dobra) za sve ljude. Učenici će svrhu pojedinačnih, aktivnosti u skupini i u razrednom odjelu u programu Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnoj učionici potpunije razumjeti, istinski prihvatiti i uspješnije provoditi ukoliko usvoje pojmove „javna politika“ i „mjere javne politike“. Javna politika je unaprijed dogovoreni i usuglašeni način na koji određena razina vlasti (lokalna, županijska, entitetska, državna) ispunjava svoje odgovornosti da bi uvećala blagostanje svih ljudi (promovirala opće dobro) i zaštitila prava pojedinaca rješavanjem ključnih problema u zajednici. Primjeri javnih politika:

• Skupština/vijeće/općina/grada

donijela je uredbu o redovnom čišćenju i uređivanju parkova i zelenih površina. Svake godine za to su osigurana sredstva u financijskom planu. Vrši se izbor najpovoljnijeg izvođača tih radova. Kvalitetu obavljenog posla nadzire komunalna policija.

• Na

inicijativu nekoliko nastavničkih udruga, zakonodavna vlast entiteta (ili županije) usvojila je uredbu, kojom se učenik koji završi sve razrede osnovne ili srednje škole odličnim uspjehom i natprosječnim dostignućima u izvannastavnim aktivnostima proglašava učenikom generacije. Tu uredbu provode srednje i osnovne škole, a nadzire prosvjetna inspekcija.

• Ministarstvo

obrazovanja i kulture usvojilo je Pravilnik o ocjenjivanju učenika kako bi ujednačili kriterije vrjednovanja učenika.

Javna politika obuhvata usvojene (zakonski regulirane i financijski osigurane) mjere javne politike koje provode nadležne institucije vlasti kako bi riješile javne probleme u zajednici. Mjera javne politike je unaprijed dogovoreni način na koji vlast ispunjava svoje odgovornosti, kao što su zaštita prava pojedinaca i postizanja općih interesa u zajednici.

11

Neophodno je da učenici razlikuju javne probleme za koje je potrebno predložiti donošenje i provođenje mjera javne politike od problema koji se mogu i bez toga riješiti. Primjeri problema za koje nije nužno predlaganje mjera javne politike, pa ih učenici ne trebaju proučavati u programu Projekt građanin/Ja građanin:

• Organiziranje akcije Ekološkog društva u uređivanju parka (jer za to nije potrebna izmjena zakonskog propisa, a izvođač je sposoban za tu volontersku aktivnost);

• Fakultet organizira instruktivnu nastavu za polaganje prijamnih ispita (jer je to jedna od njegovih programskih aktivnosti).

• Škola provodi seminar o ocjenjivanju učenika (što je predviđeno njenim godišnjim programom rada).

Navedeni i drugi problemi koje možemo riješiti bez usvajanja novog zakona ili izmjene postojećeg, bez osnivanja nove institucije ili organizacije za njihovo kontinuirano rješavanje u suštini i nisu javni problemi u zajednici, pa ne mogu ni biti predlagani za rješavanje mjerama javne politike. Svi učenici u razrednom odjelu među kojima su i učenici s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) trebaju biti u mogućnosti razlikovati ključne probleme koje treba dovesti na javni dnevni red za usvajanje odgovarajućih mjera javne politike od tekućih problema u radu i životu građana koji se i bez toga mogu riješiti. Metodički prikladnim razgovorima i interaktivnim vježbama u analizi primjera iz tekstova i društvenog okružja, nastavnik će pomoći svim učenicima da u inkluzivnoj učionici usvoje osnovna građanska znanja i vještine u prepoznavanju problema koji mogu biti riješeni samo mjerom javne politike prije početka provedbe programa Projekt građanin/Ja građanin. Tijekom provedbe ovog projekta usavršavaju se njihove građanske vještine (kompetencije) za uočavanje problema i predlaganje mjera za njihovo rješavanje, a time i za aktivno sudjelovanje u javnoj politici. Svakom učeniku treba omogućiti aktivno sudjelovanje u provedbi programa Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnoj učionici sukladno općim i građanskim predznanjima, kognitivnim i participativnim vještinama i građanskim stavovima, razvijajući ih do ličnih maksimuma. Napredak će biti različit. Tijekom stalnog aktivnog angažiranja u iskustvenim, interaktivnim, istraživačkim, komunikacijskim, ilustrativnim, evaluacijskim, suradničkim i prezentacijskim aktivnostima uz učinkovito nastavnikovo vođenje i potporu, izgledno je očekivati da će tipičan učenik s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) biti u mogućnosti prepoznati probleme u lokalnoj zajednici koje bi trebalo rješavati donošenjem mjera javne politike i da će sudjelovati u planiranim etapama predlaganja tih mjera za usvajanje na lokalnoj razini nadležne grane vlasti. Ostali učenici u razrednom odjelu trebaju steći građanske vještine (kompetencije) identificiranja i istraživanja ključnih problema za koje treba predložiti mjere javne politike na županijskoj, entitetskoj i državnoj razini. Osim toga, najuspješniji među njima mogu dostići razinu građanskih kompetencija prepoznavanja i proučavanja problema javne politike na međunarodnoj i globalnoj razini.

12

Razvoj građanskih vještina (kompetencija) svakog učenika u razrednom odjelu (pa i pojedinca s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) najboljih i darovitih, slabijih, prosječnih) za stalno odgovorno i učinkovito angažiranje u javnoj politici i vlasti uglavnom će ovisiti od toga u kojoj mjeri će sve aktivnosti učenika i nastavnika u cijelom programu Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnoj učionici zadovoljavati sljedeće kriterije inkluzivnosti: o  buhvaćenost ili istinska prihvaćenost svakog učenika bez obzira na zapreku u učenju i sudjelovanju, (tzv. posebne potrebe) obrazovna dostignuća, darovitost, etičku, religijsku, lingvističku pripadnost ili bilo koju različitost; u  godnost okružja, nenasilna komunikacija i prijatnost emocionalnog ozračja za učenike s zaprekama u učenju i sudjelovanju, darovite i sve ostale učenike, te njegovanje prijateljstva između njih;  r avnopravno, partnersko sudjelovanje svih učenika (s razvojnim teškoćama, darovitih i ostalih) i nastavnika u donošenju odluke o bitnim pitanjima pripreme, provedbe i vrjednovanja nastave;  individualizacija učenja, vježbanjem stvaralaštva učenika prema njihovim razinama i strukturama znanja, sposobnostima i ostalim potencijalima koji se podstiču do ličnih maksimuma; d  odatna pomoć učenicima s zaprekama u učenju i sudjelovanju, darovitim i ostalim učenicima u usvajanju znanja, usavršavanju vještina, njegovanju navika, razvoju sposobnosti, socijalizaciji autentičnih individualiteta; u  činkovito podučavanje planirano na temeljnim kvalitetama „samostalnog, individualiziranog i općeg” rada učenika na optimaliziranim ishodima učenja u sferi trajnog razumijevanja i prihvatljivim dokazima da su oni dostignuti (Ilić, 2012, str. 161-162). Namjena je priručnika za program Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnoj učionici rasvijetliti moguće pristupe u stjecanju znanja i ohrabrivanju angažiranja učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju), te olakšati nastavniku ostale aktivnosti u pripremi, izvedbi i evaluaciji svih koraka u ovom projektu. Nastavnik ima mogućnost izbora predloženih pristupa voditeljskom podučavanju i opredjeljenja za sopstvene tematski relevantne izvedbe u pripremi, provedbi i predstavljanju ovog složenog i edukacijski učinkovitog projekta. U strukturi i sadržaju priručnika (i prilagođenog udžbenika čiju primjenu rasvjetljava) ispoljena je težnja za uspostavom ravnoteže između procesa individualizacije i socijalizacije ličnosti učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) u pojedinačnim i aktivnostima razrednog odjela. Uz povremenu samostalnu provedbu individualiziranih zadataka, takav učenik će produbljivati svoja iskustva i stjecati elementarna građanska znanja, vještine i vrline potrebne za aktivno sudjelovanje u javnoj politici. Neki će preferirati stimulativne neverbalne vježbe (izbor i redanje slika, pisanje informacija, likovno ilustriranje, intervjuiranje, analiza dokumenata, usmena prezentacija, čitanje, usmeni odgovori na pitanja). Takvo individualizirano učenje treba što češće kombinirati i prožimati

13

socijalizacijskim aktivnostima, kao što su kooperativno i interaktivno (u skupini, u razrednom odjelu) učenje, prezentacija rješenja zadataka; razmjena iskustava, informacija i dokumenata; čime se razvijaju vještine nenasilnog komuniciranja, udruživanja, tolerancije drugačijih uvjerenja, postizanja kompromisa, preferiranja zajedničkih rješenja. Time se razvijaju vještine građanskog sudjelovanja i optimalna socijalizacija autentičnih individualiteta ličnosti svakog učenika, što je uvršteno u sadržajima priručnika (glavnog teksta, priloženih dokumenata i lista programa Projekt građanin/Ja građanin) prilagođenog za primjenu u inkluzivnoj učionici. Nastavnik će uspješnije planirati tematski relevantne aktivnosti svih učenika (skupina i razrednog odjela) u svakoj fazi provedbe programa Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnoj učionici ukoliko poznaje razvojne karakteristike i potrebe naobrazbe u populaciji svih učenika, a naročito učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju). Među učenicima s zaprekama u učenju i sudjelovanju, vrlo su velike individualne razlike u intelektualnim i drugim sposobnostima, vještinama, interesima, strukturama i razinama znanja u svakom predmetu, izvannastavnim aktivnostima, pa i u ovom projektu. Učenici sa smetnjama u psihofizičkom razvoju vrlo su različitih kliničkih slika. Među njima su najbrojniji učenici s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju).1 Aktivnosti u programu Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnoj učionici neophodno je prilagođavati svakom takvom konkretnom učeniku, a ne obrnuto (tj. neučinkovit bi bilo nastojanje da se u potpunosti takav učenik prilagođava istovrsnim zahtjevima projekta). Zato nastavnik treba poznavati osnovne razvojne karakteristike, obrazovnoodgojne mogućnosti i potrebe učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju).2

1

U ovom priručniku koristimo ovaj termin, težeći eliminiranju stigmatizacije u literaturi, pedagoškoj praksi i široj

javnosti. Međutim, u svijetu se koriste i drugi, manje-više stigmatizirajući nazivi istog značenja (laka mentalna retardacija, laka mentalna ometenost, laka mentalna zaostalost, laka mentalna subnormalnost, mentalna deficitarnost, debilnost, osobe sa lakim intelektualnim teškoćama itd). 2

Prema MKB – 10 Klasifikaciji mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja (1998, str. 140) to je prva kategorija

ispod prosjeka mentalne razvijenosti djece i mladih (kategorija F70, laka mentalna retardacija, IQ 50-69, mentalni uzrast godine - 9 do ispod 12). S umjerenim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (F 71) imaju IQ 35-49, a mentalni uzrast im je na razini kalendarske dobi od 6 do ispod 9 godina. Vrlo rijetki su takvi pojedinci u osnovnoškolskoj nastavi demokracije i ljudskih prava. Za njih je neophodno pojednostavljivanje sadržaja prilagođenog udžbenika, ali pojedine zahtjeve mogu provoditi i bez toga. Tretiraju se kao školski obveznici u specijalnim (segregiranim) školama, ali su sve češći zahtjevi da se uključe u inkluzivnu nastavu u redovnoj školi. Uglavnom se mogu elementarno obrazovati i osposobiti za prilagođavanje obitelji, susjedstvu i vrlo jednostavnim poslovima. Djeca i mladi teškog oštećenja (F 72, IQ 20-34, 3 do ispod 6 godina intelektualnog uzrasta) i dubokog oštećenja intelektualnog funkcioniranja (F 73, IQ ispod 20, mentalni uzrast manje od 3 godine) su ekstremno socijalno ovisni i gotovo nesamostalni u životu, te se ne mogu uključiti u redovnu školu, niti u obrazovni proces u specijalnoj školi. Za njih su posebne ustanove (zavodi) u kojima im pomažu specijalno obučene osobe.

14

Kompetentan stručni tim dijagnosticira učenika sa lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja u kategoriju F 70, gdje je nešto umanjen ili blago ispod prosječan količnik inteligencije (IQ = 50–69) i njihov mentalni uzrast je na razini djeteta od 9 do ispod 12 godina.Takav učenik često ima oštećenje sluha, vida, govora, motorike, te nedovoljan socio-emocionalni razvoj tj. ima tzv. kombinirane razvojne psihofizičke smetnje). Međutim, i u ovoj kategoriji učenika postoje izrazite intelektualne razlike. Pojedinci ovog tipa, osim intelektualnih disfunkcija, imaju uglavnom skladan psihofizički razvoj i ne ispoljavaju teže poremećaje i izrazitije teškoće u socijalnoj adaptaciji. Uz pomoć nastavnika, empatiju i potporu učenika (vršnjačku potporu) najčešće mogu aktivno sudjelovati u programu Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnoj učionici. Drugi tip djece i mladih sa lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja nedovoljno je prilagodljivog ponašanja jer je emocionalno nestabilan i ispoljava česte probleme u socijalnoj komunikaciji, kao što su izrazita uznemirenost, emocionalna nestabilnost, apatičnost, agresivnost, konfliktnost i slično. Neki su živčano napeti i nasilni, a drugi usporeni, tromi, depresivni, pasivni, povučeni, podčinjeni i povodljivi. Emocije su im pretjerane, a reakcije socijalno neadekvatne. Socijalno-psihološki su dezorganizirani. To uvjetuje poseban napor, strpljivost i pedagoški takt nastavnika u radu s takvim učenicima i njihovim razrednim okružjem u inkluzivnoj nastavi demokracije i ljudskih prava. Učenik s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) ima specifične značajke u procesu učenja bilo kojih programskih sadržaja i životnih vještina, pa i u usvajanju građanskih znanja, razvoju participativnih i kognitivnih vještina i izgradnji građanskih stavova. Smanjene su mu sposobnosti percepcije i razlikovanja pojava u okružju. Nestabilna mu je pozornost i vrlo slaba koncentracija. Vrlo slabo upoznaje i slabo pamti informacije. Uglavnom ih nedovoljno uspješno povezuje, klasificira, neadekvatno procjenjuje i koristi. Vrlo usporeno uči jezičke (govorne), grafomotoričke, socijalne i komunikacijske vještine. Često nailazi na teškoće u razumijevanju uzroka događaja i posljedica određenih pojava, u uviđanju veza i odnosa među pojavama, u razlikovanju bitnog od nebitnog. Izrazito su mu umanjene sposobnosti apstraktnog mišljenja, zaključivanja, uopćavanja i primjene naučenog u novim situacijama. Skloniji su konkretnom i situacijskom mišljenju, što treba imati u vidu pri stjecanju građanskih znanja, razvoju građanskih vještina i izradi građanskih stavova prilikom provedbe svih koraka u okviru Projekta građanin/Ja građan u inkluzivnoj učionici. Ambijent programa Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnoj učionici omogućuje da se učenik s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) uključi u individualne, aktivnosti u paru, u skupini ili u razrednom odjelu, saznajne, govorne, ilustrativne, i druge aktivnosti u procesu stjecanja funkcionalnih građanskih vještina i vrlina. Učinkovita je ravnoteža između učećih i praktičnih aktivnosti. U takvim okolnostima, uz nastavnikov kompetentan stručnometodički angažman i vršnjačku potporu, takav učenik sposoban je za sudjelovanje u ovom projektu u inkluzivnoj učionici u školi i izvan nje.

15

Djelotvoran stručno-metodički angažman nastavnika u pripremi, provedbi i evaluaciji programa Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnoj učionici sadrži: p  ažljivu i kontinuiranu pripremu ostalih učenika za stvarno prihvatanje učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) uz stalno praćenje stupnja tog prihvatanja u konkretnim nastavnim i izvannastavnim komunikacijama i situacijama; u  vid u nalaze o razvojnim teškoćama, potencijalima i potrebama učenika (uz neophodne interpretacije odgovarajućih stručnjaka); u  važenje pokazatelja govorno-jezičke razvijenosti prilikom planiranja zadatka ili aktivnosti u okviru programa Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnoj učionici, (pravilnost u izgovoru, stupanj tehnike čitanja, razina razumijevanja pročitanog teksta, opseg aktivnog i pasivnog rječnika), spoznajne sposobnosti (razumijevanje apstraktnih pojmova uopće, a posebno iz građanske naobrazbe, sposobnost pamćenja, razlikovanja i usporedbe, mogućnost koncentracije i stabilnost pozornosti, opća informiranost) i emocionalno-socijalnog razvoja (motivacija za učenje i komunikaciju, emocionalna stabilnost, odnos sa vršnjacima, reakcije na frustrirajuće situacije, prihvaćenost u razrednom odjelu, školi i obitelji); p  repoznavanje razine i struktura prethodnih građanskih znanja, vještina i stavova, upoznavanje mogućnosti, potreba, interesa i eventualnih zapreka učenika u procesu usvajanja osnovnih programskih sadržaja u nastavi ovog predmeta, eventualno uspostavljanje suradnje s roditeljima/skrbnicima;  r azjašnjavanje apstraktnih pojmova na ilustrativnim primjerima i u konkretnim situacijama;  s talno podsticanje samostalnog, iskustvenog, suradničkog, rada u skupini i u razrednom odjelu učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja i/ili s drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju;  informacije, slikovni prikazi i upute tom učeniku trebaju biti kratke i jasne, uz opis aktivnosti koje on treba provoditi u određenoj fazi projekta i sa navedenim konkretnim primjerima; p  ovremeno omogućiti učeniku s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) da od ponuđenih bira aktivnosti u koje će se uključiti u određenoj fazi programa Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnoj učionici. k  ontinuiranu verbalnu ili neverbalnu potporu učeniku tijekom cijelog rada, bodrenje, pozitivno stimuliranje, aktiviranje i praćenje učenika uz stalno potvrđivanje njegovog napretka u usvajanju bitnih građanskih znanja i osnovnih vještina za što aktivnije sudjelovanje u ovom programu u inkluzivnoj učionici, te u obiteljskom, profesionalnom i društvenom životu.

16

Zahtjevi (očekivani ishodi, sadržaji, zadaci, aktivnosti) prema učeniku s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) ne trebaju biti previše pojednostavljeni, niti pretjerano teški. Takve krajnosti bi ga pasivizirale, a time ne bi bile stimulativne u elementarnom poimanju odnosa građana i vlasti, javne politike, društvenog uređenja i ostalih osnovnih građanskih znanja, u razvoju građanskih vještina i izradi prosocijalnih građanskih stavova i vrlina, kako bi aktivno sudjelovali u građanskim i političkim aktivnostima. Optimalizirani i personalizirani zahtjevi su oni koje takav učenik može aktivno provoditi uz potporu nastavnika i ostalih učenika. Većina takvih zahtjeva je prilagođena njegovim mogućnostima i potrebama, a manji broj njih je u zoni njegovog bliskog razvoja, tj. neznatno su složeniji, ali uz dodatni napor mogu biti provedeni i ugrađeni u zonu njegovog aktuelnog razvoja. Takav omjer optimaliziranih i dodatnih zahtjeva prema tipičnom učeniku s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) i drugim razvojnim smetnjama u svim etapama provedbe programa Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnoj učionici može pozitivno djelovati na razvoj njegovih građanskih kompetencija. Provedba cjelokupnog programa Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnoj učionici ne svodi se samo na podsticanje, ohrabrivanje i podučavanje učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) i drugim razvojnim specifičnim potrebama. Ona obuhvata stimulativno i suradničko učenje i sudjelovanje i učinkovito komplementarno podučavanje takvih i svih ostalih učenika u razrednom odjelu, na čemu se inzistira u priručniku programa Projekt građanin/Ja građanin, prilagođenom za primjenu u inkluzivnoj učionici.

Prof. dr. Mile Ilić Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci Republika Srpska Bosna i Hercegovina

17

18

Poštovani nastavnici,

Srdačno vas pozdravljam uz želju da upoznate i da kreativno realizujete cjelokupni program Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnoj učionici. Program Projekt građanin/Ja građanin sadrži koncepte koji mogu predstavljati izazov za podučavanje u inkluzivnoj učionici. I iz mog istraživanja i iz prakse, neki od koncepata koji predstavljaju najveći izazov počinju konceptom javne politike i time kako se ona razlikuje od aktivnosti u privatnoj i civilnoj sferi. Privatna sfera dio je društva u kojem se porodica i prijatelji udružuju radi postizanja svojih privatnih interesa u skladu sa zakonom, bez nerazumnog i nepravičnog uplitanja vlasti. Civilno društvo predstavlja sferu u kojoj se ljudi dobrovoljno udružuju ili komuniciraju kako bi postizali zajedničke interese. To mogu učiniti kao pojedinci ili kao članovi religijskih, socijalnih, ekonomskih ili političkih udruženja. Vlast je dio društva koji uključuje zvanične institucije vlasti na lokalnom, regionalnom ili državnom nivou. Program Projekt građanin/Ja građanin osmišljen je kako bi osposobio sve učenike da prepoznaju (identificiraju) najvažnije probleme života ljudi u njihovoj zajednici kojima se vlast treba baviti i riješiti ih. Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnom okruženju nadogradit će znanje učenika, poboljšati njihove intelektualne i participativne vještine i produbiti njihovo razumijevanje kako bismo zajedno, uz suosjećanje i poštovanje, mogli raditi na poboljšanju naših zajednica. Inkluzivne učionice su obrazovno okružje u kojem se učenici sa i bez poteškoća u učenju i učešću obrazuju zajedno. Inkluzivni nastavnici stvaraju okruženje za učenje koje na pravi način odgovara potrebama svih učenika. Ova proširena perspektiva uzdiže nastavnike kao agente inkluzije i socijalne pravde koji, uporabom određenih načina podučavanja, mogu stvoriti adekvatne mogućnosti za sve učenike u redovnoj nastavi i u svim koracima, fazama i aktivnostima u okviru programa Projekt građanin/Ja građanin u inkluzivnom okruženju.

Inozemna konsultantica, Dr. Marcie Taylor-Thoma

19

20

Sudjelovanje: kratak sadržaj

A

“

Cilj

Prema riječima Abrahama Lincolna naslijedili smo vlast koja »potječe iz naroda, čini je narod, i postoji za narod...« Pravo na sudjelovanje u upravljanju – zaštiti naših prava i uvećanju našeg blagostanja donosi i izvjesne odgovornosti. Neke od tih odgovornosti jesu stjecanje znanja i sposobnosti za sudjelovanje i spremnosti da se promovira sloboda i pravda za sve ljude.

“

Ciljevi U okviru programa Projekt građanin/Ja građanin učenici upoznaju metode i procedure koje se koriste u javnoj politici. Cilj programa je razviti učeničke vještine (kompetencije) za aktivno sudjelovanje u građanskom životu i upravljanju pomoću:

• građanskih znanja, stavova i sposobnosti koje zahtijeva aktivna društvena i politička participacija;

• praktičnog iskustva koje promovira ključne vještine, natjecanje (kompeticiju) i učinkovitost;

• razvoja razumijevanja važnosti sudjelovanja građana u društvenim i javnim aktivnostima;

• prepoznavanje ključnih problema u zajednici i istraživanja mjera javne

politike, te stvaranja i provedbe akcionog plana za usvajanje učinkovite mjere javne politike.

Vjerujemo da će ovaj program poboljšati kvalitet građanskog znanja i sposobnosti učenika, te produbiti njihovo razumijevanje načina na koji svi mi građani možemo sudjelovanjem i suradnjom učiniti naše zajednice boljim.

21

Priprema za sat

B

Poslije upoznavanja učenika sa uvodom u njihovom priručniku, koristiti sljedeći postupak: 1.

Definiranje javne politike. Ovaj program koncentriran je na aktivizacijsko i istraživačko uvođenje učenika u razumijevanju procesa javne politike koja se bavi specifičnim problemom u vašem okružju i na prijedlog te politike odgovarajućoj upravi ili instituciji. Stoga je važno da učenici usvoje pojam »javna politika«. Pojam »javna politika« koristimo u ovom programu kao način na koji određena grana vlasti (zakonodavna, izvršna, sudbena), na bilo kojoj razini vlasti (lokalna, županijska, entitetska, državna), ispunjava svoje odgovornosti, kao što su zaštita prava pojedinaca i uvećanje blagostanja svih ljudi. Neke javne propise zakonodavna vlast je usvojila u vidu zakona. Drugi propisi se nalaze u pravilima i regulativama koje donose grane izvršne vlasti, tj. oni koji su odgovorni za donošenje i provedbu zakona. Primjeri javne politike su navedeni u uvodu udžbenika za učenike.

Faze ciklusa javne politike

Skica/šema – Prijedlog radne skupine Prema:https://www.slideshare.net/TOC_NGO/javne politike, očitano: 4.10.2020.god, naslov: Faze ciklusa javne politike.

22

B Razgovarajte s učenicima o tome kako pojedinci često nisu suglasni u tome tko treba biti odgovoran za rješavanje problema u našim zajednicama i narodu. Predlažemo tri pozicije:

a

Neki problemi su prije svega u nadležnosti vlasti. Primjer: „Potreba da se zaštite životi građana i vlasništvo od kriminala i prijetnje stranom invazijom.“ Rješenje je u javnoj politici koja treba da omogući sigurnost. To obično podrazumijeva donošenje zakona i ovlasti policije da ih provodi i održavanje oružanih snaga za obranu naroda.

b

Odgovornost za neke probleme trebaju dijeliti i vlast i narod. Primjer: Potreba da se osigura naobrazba za sve učenike osnovnih i srednjih škola. Rješenje: Rješenje je u javnoj politici koju predstavljaju entitetske, županijske i lokalne institucije koje su odgovorne za pružanje mogućnosti naobrazbe za sve učenike. Roditelji su odgovorni da njihova djeca uredno pohađaju školu, te uredno izvršavaju školske obveze.

c

Za neke probleme odgovornost snose prije svega građani, a ne vlast, osim u posebnim uslovima, pa za njih nije potrebno donošenje mjera javne politike. Primjer: Problem: Potreba da se razriješe nesuglasice u obitelji o raspodjeli novca ili izboru TV programa. Za rješenje tog problema nije potrebno donošenje novog zakona ili uredbi. Nisu nužne institucije vlasti da bi nadzirale primjenu tih propisa. Nisu potrebna nova financijska sredstva. Stoga to nije problem javne politike. Rješenje. Osobni problemi ne spadaju u oblast javne politike. Isto tako stručna pitanja koja su u nadležnosti određenih službi ne mogu biti nove mjere javne politike.

Jedan od osnovnih ciljeva ovog programa jeste pomoći učenicima, među kojima su i učenici s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju), da nauče kako sudjelovati u javnoj politici. Stoga se koncentriraju na prva dva tipa problema. Želimo da učenici razmatraju probleme koje ne rješavaju institucije vlasti. Rješenja koja predlože trebaju uključiti i prijedloge mjera koje vlast treba primijeniti, kao i prijedloge odgovornosti građana u zajednici.

23

B Proces donošenja mjera Važno je da učenici shvate kako vlast ima važnu ulogu u izradi mjera javne politike, kao i to da je uloga vlasti tek dio ovog procesa u kojem svi građani u zajednici trebaju sudjelovati. Donošenje odluka na demokratičan način zahtijeva i suglasnost građana i njihovo sudjelovanje u pripremi prijedloga mjera javne politike koje vlast razmatra i usvaja. Građani također trebaju pratiti provedbu mjera javne politike. Donošenje mjera javne politike počinje kada građani u zajednici primijete da postoji problem. To mogu zamijetiti putem medija, političara, skupina građana, stručnjaka vladinih institucija i nevladinih udruga. Potom mogu izraditi prijedloge kako riješiti taj problem i pokušati utjecati na vlast za prihvatanje i provedbu tih prijedloga. Moguće je razilaženje u mišljenjima tijekom ovog procesa, često se daju i alternativni prijedlozi. Cijeli proces podrazumijeva prikupljanje i analizu podataka i traženje potpore. Kada se ljudi usuglase o tijeku procesa, trebaju utjecati na vlast da to prihvati i omogući.

Građani i proces donošenja mjera Važno je da učenici razumiju ulogu građana u izradi javne politike. Građani se mogu uključiti u proces donošenja mjera javne politike prisustvom na javnim sastancima, pisanjem pisama predstavnicima vlasti, tisku ili medijima, telefonskim kontaktima, snimanjem prijedloga, sudjelovanjem u prosvjedima (demonstracijama), apeliranjem na druge građane, sudjelovanjem na javnim raspravama.

Pregled instruktivnog programa i natjecanja Ponovite s učenicima informaciju iz Uvoda u tekst priručnika za učenike, tj. Pregled zadataka koje treba da ispune. Iako je prirodno da učenici na natjecanju žele pobijediti, važnije je usredsrediti se na učenje tijekom ovog procesa. Znanje i sposobnosti će trajati mnogo duže nego prolazno zadovoljstvo zbog pobjede na natjecanju ili provedbi određenog konkretnog praktičnog zadatka primjerice uređenog sportskog terena, obogaćenog knjižničnog fonda itd.

24

B Suradnja s odraslim dragovoljcima Predlažemo ovu vrstu suradnje pri izradi portfelja. To mogu biti roditelji, ugledni građani, asistenti nastavnika za inkluziju, stariji učenici iz prethodne generacije, ili druge osobe koje su orijentirane na poboljšanje života u društvu. Oni mogu prenijeti svoje životno iskustvo, savjetovati i usmjeravati, odgovarati na pitanja, povezati se sa razrednim odjelom u smislu trajnijeg praćenja i suradnje tijekom programa. Navodimo upute za dragovoljne suradnike. Možete ih umnožiti i podijeliti. a

Sugestije za starije dragovoljce koji pomažu učenicima:

• R azmatranje zadataka i postupaka: Pomozite učenicima da razumiju postupak pripreme i izrade portfelja kao i provjeru kriterija za portfelj.

• P rikupljanje podataka: Pomozite učenicima prepoznati izvore informacija i

objasniti kako doći do njih. Primjerice pronaći ih u knjižnici, u telefonskom imeniku pronaći adrese javnih službi i organizacija koje bi mogle imati informacije o problemu koji razmatraju, koristiti računala za pristup elektroničkoj mreži informacija (internet), kontaktirati osobe u svojoj zajednici koje bi mogli imati informacije kako bi ih tražili, pripremiti intervjue s osobama koje mogu biti izvori informacija, otići na mjesta gdje bi mogli doći do informacija.

b

Ograničavanje pomoći starijih dragovoljaca:

• P rikupljanje podataka: Odrasli ne smiju pisati pisma ili telefonirati umjesto učenika, niti prikupljati podatke umjesto njih.

• P riprema za izradu portfelja: Odrasli ne smiju pomagati učenicima tako što će pisati materijale umjesto njih, izrađivati crteže ili birati materijale za portfelj.

• P riprema za izlaganje: Odrasli ne trebaju pripremati izlaganja umjesto učenika.

Održavanje natjecanja: Upute i postupci za vođenje natjecanja je u dodatku F. Procjena portfelja ili suđenje na natjecanju: Listovi za ocjenjivanje nalaze se u Dodatku C i E. Nastavnici mogu koristiti ove listove i kao priznanje za učenički trud, neovisno o natjecanju. Pomaganje učenicima da izrade portfelj: Pomozite učenicima da razumiju postupak pripreme i izrade portfelja koristeći naše sugestije. Možete i izmijeniti ovaj postupak ukoliko to može koristiti učenicima.

25

Prvi korak

1.

Prepoznavanje problema javne politike u vašoj zajednici:

1.

Razgovarajte o cilju ovog koraka s učenicima. Ciljevi prvog koraka su:

• svi učenici, a među njima učenici s lakim oštećenjem intelektualnog

funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) razumiju ono što već znaju o problemima u njihovoj zajednici;

• r azgovarati o tim problemima sa svojim roditeljima, susjedima ili drugim pojedincima da bi doznali što oni znaju i misle o tim problemima;

 rikupiti dovoljno informacija kako bi mogli odabrati problem za koji • p

je glasala većina učenika u razredu; učenicima s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) dati zanimljive zadaće (da prikupe naslove iz tiska, slike informacija, karikature itd.).

2.

Razgovarajte o onome što učenici znaju o problemima u svome okružju. Započnite diskusiju o onome što već znaju o problemima navedenim u njihovom tekstu. Zatim ih podijelite na dvije ili tri skupine da bi izradili zadatak na str. 7 teksta za učenike. Potom neka izlože svoje odgovore i razgovaraju o njima. Dati mogućnost učenicima s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) da iznesu svoja opažanja o izvršenju zadataka u svojoj skupini.

U provedbi prvog koraka treba uspostaviti međusobnu suradnju u skupini učenika i u cijelom razrednom odjelu. Nastavnik će inzistirati na nenasilnoj komunikaciji, slobodnoj razmjeni mišljenja, potpori učenicima s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) kako bi se osjećali važnim i prihvaćenim.

26

1.

3.

Domaći uradak: Podijelite razredni odjel u skupine, i svakoj dodijelite jedan ili više zadataka. Pokažite im kako ispuniti upitnike. Primjerak upitnika za učenike dan je u priručniku za učenike. Učeniku s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) poželjno je omogućiti da izabere skupinu u kojoj će raditi.

27

Drugi korak

2.

Izbor problema za izučavanje u razrednom odjelu Prije izbora problema za izučavanje, učenici trebaju provjeriti što znaju o postojećim problemima u svome okružju. Učenici u razrednom odjelu trebaju analizirati postojeće probleme u svoj zajednici. Inzistirati da se navedeni problemi od strane učenika, ali i učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja trebaju riješiti prijedlogom i provedbom mjera javne politike. Svi učenici u razrednom odjelu i učenici s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) trebaju razgovarati o aktualnim problemima u njihovoj zajednici. Okosnica razgovora mogu biti npr. sljedeća pitanja: Koji su to problemi prisutni u zajednici? Poželjno je ako su pogledali i statističke pokazatelje da i o njima prodiskutiraju. Da li navedeni problemi utječu i na život vas mladih? U kojoj mjeri je taj problem (ili problemi) važan za vašu zajednicu? Zašto mislite da je taj problem bitan? Tko vam može pomoći da dobijete više informacija o identificiranom problemu? Koliko procjenjujete da bi rješenje tog problema pomogli građanima u vašoj zajednici? Mogu razgovarati i o uzrocima i posljedicama tog problema. Poželjno je učeniku ili učenicima s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) objasniti na koji način će koristiti upitnik za analizu i izbor problema, a po mogućnosti i protokol za razgovor kojim učenik treba potvrditi svoje izravno sudjelovanje u izboru problema za izučavanje. Učenik s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) može, ako je u mogućnosti, da izloži svoja opažanja nastavniku koji mu je prethodno sugerirao na izbor problema (važnost, mogućnost provedbe, lokalni karakter problema, aktualnost, mogućnost rješenja problema izmjenom zakona).

28

2.

Predlažemo sljedeće postupke:

1.

Razmotrite prikupljene informacije i odaberite problem

Sa svim učenicima u razrednom odjelu razgovarajte, razmotrite prikupljene informacije i odaberite problem. U okviru razgovora s učenikom ili učenicima s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) dati mogućnost da iskažu svoja opažanja vodeći računa o postavljanju jasnih i jednostavnih pitanja koja smo prethodno zadali učeniku. U razrednom odjelu organizirajte raspravu (diskusiju) o tome što su naučili u okviru svog prvog zadatka. Razgovarajte o sljedećim pitanjima:

 Što ste doznali o problemima u svome okružju u razgovorima sa starijima? Koji problem je najvažniji?

 a li je za njegovo rješavanje nužno donošenje mjere javne politike? D

Zašto?

N  apomena: koristiti upitnik koji je učenik koristio u razgovoru s odabranom osobom, a po mogućnosti koristiti i protokol za praćenje radio i TV programa ukoliko mu to mogućnosti dozvoljavaju.

 Može li se ovaj problem riješiti izmjenom zakona, procedura, propisa, protokola?

 Za koje probleme moramo promijeniti, dopuniti ili predložiti novi zakon, ukoliko ne postoji zakon za njegovo rješenje!

Ukoliko su nakon diskusije učenici spremni odlučiti o tome koji će problem proučavati, neka to učine. Nakon diskusije učenicima dati mogućnost glasanja, poštujući glas svakog učenika, a konačnu odluku o odabranom problemu donijeti konsenzusom, poštujući odluku većine.

29

2. 2.

Nadalje treba provesti istraživanje. Ukoliko učenici ne znaju dovoljno o problemu i nemaju dovoljno informacija o predloženim problemima koje će istraživati ili ukoliko žele razmotriti i druge probleme, zadajte im dodatna pitanja i zadatke kako bi prikupili više informacija. Mogu koristiti protokol za razgovor/intervju, ali i druge upitnike kao što su Upitnik za prepoznavanje i analizu problema, protokol za praćenje radio i TV programa, podsjetnik za prikupljanje informacija iz publikacija i dokumenata. Prilagođene verzije upitnika za učenike s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) se nalaze u priručniku za nastavnike.

Učeniku s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) dati objašnjenja o mogućem dopunskom zadatku u čijem bi rješavanju sudjelovao, ukoliko njegovo sudjelovanje nije dalo ishod i utjecalo na izbor problema na razini razrednog odjela.

30

Treći korak

3.

Prikupljanje informacija o problemu koji će vaše razredni odjel proučavati Kada razredni odjel odabere problem, učenici trebaju prikupiti dodatne informacije koje će koristiti pri izradi portfelja. Predlažemo sljedeće postupke:

1.

Prepoznavanje izvora informacija: Razgovarajte o izvorima informacija navedenim u tekstu priručnika za učenike. Prikladnim pitanjima u razgovor uključite i učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju). Navedite i druge izvore koji su možda dostupni u vašoj zajednici. Dok razgovarate o svakom pojedinom izvoru, zadajte učenicima da ispričaju ono što oni znaju o određenom izvoru i o svojim iskustvima s tim izvorom. Možete dati priliku da učenik s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) kaže ono što zna o odabranom izvoru informacija, o problemu koji vaš razredni odjel proučava te podijeli svoja iskustva s ostalim učenicima.

2.

Ponavljanje uputa za prikupljanje i dokumentiranje informacija: Ovo treba uraditi prije prikupljanja informacija. Tijekom prikupljanja, učenici se trebaju obratiti različitim izvorima, ne opterećujući samo jedan.

3.

Prikupljanje podataka: Prepoznajte izvor informacija koji će vaš razredni odjel kontaktirati. Podijelite razredni odjel u istraživačke timove i svaki tim neka se koncentrira na jedan izvor informacija o problemu koji istražuje.

Učenici imaju upute za domaći uradak kao i upitnike. Pročitajte pitanja iz upitnika zajedno s učenicima. Poželjno je da date dopunska objašnjenja i potporu učeniku s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju). Možete zamoliti po jednog odraslog dragovoljca da pomaže učenicima svakog tima kako bi ispunili svoj zadatak, ali ne mogu preuzeti zadatak na sebe.

31

Četvrti korak

4.

Izrada portfelja razrednog odjela Do sada je razredni odjel mogao prikupiti dovoljno informacija kako bi započeo izradu portfelja. Predlažemo vam sljedeće postupke:

32

1.

Podijelite razredni odjel u četiri skupine, od kojih svaka treba izraditi jedan dio portfelja. Nastavnik u ugodnom ozračju ravnopravno uključuje i učenike s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju). Omogućiti im da odaberu skupine u kojoj će s ostalim učenicima raditi na izradi portfelja razrednog odjela.

2.

Ponovite zadatke i specifikacije za portfelj: Učenici trebaju razumjeti što se od njih očekuje. Neka svaka skupina pročita i razgovara o koracima datog postupka koji je opisan u tekstu priručnika za učenike. Nastavnik omogućava učenicima s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) da shodno svojim mogućnostima ravnopravno sudjeluju u skupini na način da razumiju što se od njih očekuje. Detaljno precizirati i pojasniti dio zadatka.

3.

Koristite informacije koje su prikupili timovi za istraživanje: Neka ih skupine razmjenjuju. Predlažemo da: a

Svaka skupina redom pročita pitanja i objašnjenja u vezi s izradom svog dijela portfelja. Neka razredni odjel nakon svakog pitanja predloži usuglašenu informaciju do koje je došlo, a koja može biti odgovor na postavljeno pitanje. Informaciju treba pribilježiti, umnožiti i podijeliti skupinama. Nastavnik učenike s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) motivira ohrabrujućim i podsticajnim riječima da u okviru rada u skupini iznesu svoja opažanja i viđenja;

b

Svaka skupina treba iskoristiti tu informaciju da bi dovršila svoj zadatak uz obvezno uzimanje u obzir stav učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) kako bi se on/ona osjećao prihvaćenim i ravnopravnim članom skupine bez obzira na razlike.

4.

DIO ZA DOKUMENTACIJU

4.

Izrada portfelja: Neka svaka skupina izradi svoj dio portfelja. Upute su date u tekstu priručnika za učenike. Moguće je da skupine nemaju dovoljno informacija za izradu. U tom slučaju potrebno im je pomoći da dođu do informacija. Poželjno je da date dopunska objašnjenja i potporu učenicima s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju).

33

4. Bilješka o portfelju Portfelj je svrhovita, cjelovita zbirka učeničkih radova odabranih prema određenim uputama. Portfelj obično predstavlja odabrane radove svih skupina učenika. Međutim, u programu Projekt građanin/Ja građanin, svaki portfelj je zbirka radova cijelog razrednog odjela koji je angažiran na izradi i prijedlogu mjera javne politike kao rješenja postojećeg problema u društvu. Portfelj treba sadržavati materijale koji predstavljaju napore učenika da što preciznije odgovore na postavljene zadatke kao i njihovu procjenu najvažnijeg materijala. Bitno je naglasiti da nastavnik motivira i ohrabri sve učenike u razrednom odjelu i učenike s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) da ravnopravno sudjeluju u timu uz vođenje nenasilnog komuniciranja.

Specifikacija za portfelj Rad sve četiri skupine bit će zastupljen na portfelju razrednog odjela. Imat će dva dijela: izlaganje i dokumentaciju. Molimo vas pažljivo pročitate specifikaciju.

1.

Dio za izlaganje: Čine ga četiri lista/postera, 100 cm x 80 cm. Rad svake od četiri skupine treba biti izložen na jednom komadu sa četiri prikaza. To se može staviti (kako je prikazano) na stol, na ploču itd. Materijal može uključiti pisane izjave, popis izvora, tabele, grafike, fotografije, originalne radove itd.

34

4. 2.

Dio za dokumentaciju: Svaka od četiri skupine treba odabrati iz prikupljenog materijala ono što najbolje dokumentira njihovo istraživanje. Odabrani materijal treba povezati, a svaki dio materijala označiti u drugoj boji te navesti u sadržaju. Peti dio dijela dokumentacije treba uključiti materijal koji je sugeriran u Šestom koraku (str. 36) i osvrt na naučeno, biti odvojen i označen drugom bojom. Obvezno priložiti i ispunjen obrazac od strane učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) u kome navode svoje iskustvo u izradi portfelja u razrednom odjelu, pri čemu im mogu pomoći i ostali članovi tima, ali ne da im sugeriraju što da pišu. U ugodnom okružju nastavnici trebaju omogućiti ravnopravno sudjelovanje, motivirati, ohrabriti i podsticati učenike s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) kako bi iznijeli svoja opažanja i viđenja. Bilješka: Ove se specifikacije primjenjuju na natjecanju.

35

Peti korak

5.

Predstavljanje portfelja razrednog odjela Sugeriramo da svaki razredni odjel usmeno predstavi svoj materijal pred drugim razrednim odjelom koje sudjeluje na natjecanju ili skupinom sudaca kao završnu aktivnost. Ukoliko u razrednom odjelu postoji učenik ili učenici s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju), a sudjeluju u predstavljanju portfelja, nastavnik treba obavijestiti suce i ostale nastavnike o tome. Osim stvaranja ugodnog ozračja za izlaganje, svi učesnici trebaju aktivno slušati, ravnopravno sudjelovati i poštovati sve sudionik. Važno je voditi računa da se učenici s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) osjećaju ugodno i prihvaćeno od ostalih učenika, da ih se bodri i ohrabruje na sudjelovanje. Usmena prezentacija ima oblik slušanja u kojoj svaka od četiri skupine predstavlja problem koji su istraživali i odgovara na pitanja u vezi sa svojim dijelom portfelja. Osim rasprave koja učenicima pruža priliku doznati nešto više o važnosti odabranog problema, poželjno je da učenik s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) sudjeluje u okviru svoje skupine u predstavljanju portfelja na sljedeći način:

 pokazati dio portfelja na kojem je radio,  izvesti simulaciju u vezi sa zadatkom u skupini,  s udjelovati u pripremi dopunskog objašnjenja/odgovora,  okazati priloženu dokumentaciju. p Učenici ili učenik s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) mogli bi odgovoriti na sljedeća pitanja:  a koji način vlast pokušava riješiti problem? N  Da li je nužno izmijeniti ili dopuniti zakon, pravila, procedure,

protokole?

 a koji način će upoznati građane s problemom? N  repoznati pristalice i odgovorne građane u vlasti na koje treba utjecati! P

36

5.

Nastavnik će učenicima ili učeniku s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) pomoći da surađuju sa svojim vršnjacima u razrednom odjelu, uputiti ih da rade na jasnim, preciznim ciljevima, vrednuju vlastiti napredak kroz samoprocjenu, da koriste sugestije roditelja, nastavnika i ostalih članova zajednice. Ova završna aktivnost jeste model za koji su informacije dane u tekstu za učenike i u dodacima F i G i H u ovom priručniku. Suci mogu koristiti Kriterij za procjenu usmene prezentacije i listove za ocjenu učeničkih usmenih prezentacija koji se nalaze u dodatku priručnika.

37

Šesti korak

6.

Osvrt na ono što su učenici naučili Kada razredni odjel izradi portfelj, potrebno je dodati u dokumentaciju popunjenu listu za učeničku procjenu i dio koji se odnosi na kritičko razmišljanje i procjenu osvrta na ono što su učenici naučili. U ovom dijelu rada potrebno je pokazati odgovore svih učenika u razrednom odjelu i obvezno osvrt učenika sa lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) na sljedeća pitanja:

• Što ste vi i vaši prijatelji naučili tijekom rada na izradi portfelja? • Kako ste to naučili? Na koji način ste to naučili? Nastavnici mogu pomoći da se učenici osvrnu na naučeno podsjećanjem na: timski rad, analizu mjera javne i alternativne politike, posjetom i razgovorom s relevantnim predstavnicima institucijama vlasti, nevladinim organizacijama, informiranjem putem medija.

• Da li biste nešto drugačije uradili kada biste radili novi portfelj? Nastavnici trebaju pojasniti svim učenicima u razrednom odjelu i učenicima sa lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) da razmišljaju o stečenom iskustvu s naglaskom na zajednički suradnički (kooperativni) rad cijelog razrednog odjela. Neka razmišljaju kao pojedinci ali i kao članovi skupine. Važno je da u osvrtu sudjeluje cijeli razredni odjel, onako kako je sudjelovao i u projektu. Neka svi učenici, i učenik s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju), pojedinačno zabilježe svoje mišljenje o svome radu i o iskustvima cijelog razrednog odjela.

38

6.

Može biti korisno da se portfelj razrednog odjela predstavi:

• publici primjerice na satu razrednika u drugom razrednom odjelu, • na satu Građanske naobrazbe - Demokracije i ljudskih prava, ili na sastanku

Vijeća učenika na način da članovi vijeća posjete učenike iz razrednog odjela koji su radili na projektu, prije ovog posljednjeg koraka, jer su pitanja i reakcije članova publike uvijek provokativna i korisna.

Mogu vam pomoći ove sugestije u radu s učenicima:

1.

Zadajte im da odgovore na pitanja iz priručnika za učenike;

2.

Razgovarajte u razrednom odjelu o odgovorima svih učenika. Motivirajte, ohrabrite i uvažavajte odgovore učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) i pokušajte ih stimulirati da izvedu zaključke o provedenim projektnim aktivnostima;

3.

Podijelite razredni odjel u skupine i svakoj dodijelite jedan zaključak. Neka ga svaka skupina razradi i potkrijepi. Uvrstite i učenike s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) i neka daju svoj doprinos u analizi zaključaka.

39

Dodaci

40

A

Upute za odrasle dragovoljce

B

List za provjeru kriterija za portfelj

C

Listovi za ocjenu portfelja

D

Kriterij za procjenu usmene prezentacije

E

Listovi za ocjenu usmene prezentacije

F

Postupci i upute za vođenje natjecanja

G

Upute za ocjenjivače: Izlaganje portfelja i notesa s dokumentacijom

H

Upute za suce: Usmena prezentacija

I

Lista za nastavnikovu procjenu Projekta

J

Lista za učeničku procjenu

Dodaci

K

Primjerci instrumenata za učenike:

1.

Upitnik za prepoznavanje (identifikaciju) i analizu problema

2.

Protokol intervjua

3.

Lista za informacije iz tiskanih izvora

4.

Protokol za praćenje radija i TV-a

5.

Podsjetnik za prikupljanje informacija iz publikacija i dokumenata

6.

Lista za evidenciju informacija iz pisama

7.

Upitnik za mišljenje o ustavnosti

41

A

Upute za odrasle dragovoljce

1. Sugestije za pomoć učenicima • Ispitivanje zadataka i postupaka: Pomozite učenicima tako što ćete

imenovati prijatelja/prijateljicu u razrednom odjelu i učenicima s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) u razrednom odjelu da razumiju postupak izrade portfelja, kao i list za provjeru kriterija za portfelj. Objasnite im detaljno što svaki dio portfelja treba sadržati. Koristite prilagođeni list za ocjenu portfelja.

• P rikupljanje podataka: Pomozite svim učenicima u razrednom odjelu da

prepoznaju izvore informacija. Objasnite im kako prikupiti informacije, primjerice kako: pronaći informaciju u knjižnici - inzistirajte da i učenici s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) u razrednom odjelu s članovima tima: a) p  osjete školsku ili gradsku knjižnicu kako bi im knjižničari pomogli doznati o relevantnim informacijama za odabrani problem; b) n  a „Google” pretraživaču neka učenici i učenici s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) u razrednom odjelu pronađu brojeve telefona institucija vlasti, nevladinih udruga, stručnjaka, privatnih organizacija koje se bave istraživanim problemom i u čijoj nadležnosti je razmatranje mjera javne i alternativne politike; c) k  ontaktiraju predstavnike relevantnih institucija, stručnjake, građane u svojoj zajednici koji bi mogli biti izvor informacija; d) pomoć možete potražiti od profesora Hrvatskog jezika: ukažite na značaj učenicima s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) u razrednom odjelu da je i njihovo mišljenje kod pisanja pisma izuzetno bitno; e) p  riprema se za razgovor s interesantnim pojedincima, telefonom ili uživo uz korištenje protokola za razgovor/intervju;

42

A f) u  koliko postoji interes kod učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) u razrednom odjelu da putuju uključite ih i pripremite za intervju uz sugestiju da tražite suglasnost roditelja;

• P riprema za prezentaciju: Pomozite učenicima pripremiti se i organizirati

usmena izlaganja pred skupinom iz zajednice. Pozovite učenike starijih generacija koji su sudjelovali u programu Projekt građanin/Ja građanin da dođu na sat i prenesu svoja iskustva svim učenicima u razrednom odjelu. Posebno je bitna vršnjačka edukacija u smislu potpore i motivacije učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) u razrednom odjelu.

 svrt na naučeno: Pomozite učenicima napisati svoj stav o onome što • O

su naučili sudjelujući u programu Projekt građanin/Ja građanin, koje su probleme zamijetili i da li bi nešto izmijenili u novom portfelju. Dozvolite da i učenici s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) u razrednom odjelu pokažu svoju aktivnost. Koristite listu za učeničku procjenu projekta.

2. Ograničenja na vašu pomoć • P rikupljanje podataka: Nemojte vi umjesto učenika u razrednom odjelu prikupljati informacije pišući pisma, obavljajući razgovore i istraživanja.

• Pripreme za izradu portfelja: Nemojte umjesto učenika pisati tekstove, crtati ilustracije ili birati materijale za portfelj.

• P ripreme za usmenu prezentaciju: Nemojte pripremati izlaganje umjesto učenika i nemojte sputavati učenike s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) u razrednom odjelu da shodno svojim mogućnostima daju doprinos u usmenoj prezentaciji.

43

List za provjeru kriterija za portfelj

B

Kriteriji za svaki dio portfelja:

P

Potpunost  kojoj mjeri svaki dio portfelja uključuje opisane materijale za četiri U skupine koje rade na portfelju? Koliko materijala imate?

P

Jasnost  a koji način je portfelj organiziran? Da li je jasno napisan, gramatički i N pravopisno? Mogućnost razumijevanja osnovnih poruka.

P

Informacija Procijenite točnost informacije: Uključuje li informacija temeljne koncepte i činjenice? U kojoj mjeri je ta informacija važna za razumijevanje istraživanog problema?

P

Potpora  a koji način procjenjujete primjere za objašnjenje kompetentnih N stavova? Da li ste za njih imali ubjedljivo objašnjenje?

P

Grafici  a li se vaši grafici posebno odnose na sadržaj dijela portfelja na kome D radite? Kako procjenjujete vaše grafike i na koji način daju informacije o dijelu portfelja na kome se nalaze? Kako procjenjujete važnost informacije za razumijevanje istraživanog problema? Da li svaki grafik ima naslov? Provjerite da li se na svakom dijelu portfelja nalaze po dva grafika?

P

Dokumentacija U kojoj mjeri ste dokumentirali tačke svakog dijela portfelja? Da li ste koristili pouzdane, istinite i različite izvore? Kako procjenjujete jasnu povezanost vaše dokumentacije s onim što je izloženo? U kojoj mjeri ste odabrali najbolje i najvažnije izvore informacija, da li je vaša dokumentacija potpuna?

44

B

P

Ustavnost  a li ste objasnili da su mjere koje predlažete u skladu sa Ustavom? D (Odnosi se na treću skupinu). Kako procjenjujete predloženu mjeru javne politike i usklađenost sa Ustavom? Koristite prilagođeni upitnik za Ustavnost.

Kriteriji za cijeli portfelj:

P

Uvjerljivost U kojoj mjeri portfelj pruža dokaz da je odabrani problem važan? Koliko je prisutan problem u vašoj zajednici? Procijenite predloženu mjeru javne politike i usklađenost sa portfeljem. U kojoj mjeri se sa portfelja vidi kako možete dobiti javnu potporu?

P

Praktičnost Kako procjenjujete praktičnost i realnost predložene mjere javne politike? Da li je vaš plan za dobivanje potpore za predložene mjere javne politike izvodljiv?

P

Koordinacija Procijenite praktičnost svakog od četiri dijela portfelja, međusobnu povezanost, usklađenost i neponavljanje istih informacija? U kojoj mjeri dio za dokumentaciju pruža dokaz za ono što je izloženo na portfelju?

P

Osvrt Na koji način ste pokazali da ste dobro razmislili o svojoj aktivnosti? Prema vašoj procjeni u kojoj mjeri ste naučili aktivnosti izrade portfelja?

45

C

List za ocjenu portfelja

Objašnjenje problema

Za svaki kriterij, vrjednujte dio portfelja ocjenom od 1 do 5. Pomoću Lista za ocjenu cijeloga portfelja, ocijenite portfelj u cjelini. Prilagođene liste rabiti pri vrjednovanju portfelja u čijoj pripremi, izradi i prezentiranju su sudjelovali svi učenici, a među njima i učenik/ca ili učenici s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju), ukoliko su u vašem razrednom odjelu, a time i u bilo kojoj od četiri skupine za izradu portfelja.

46

C OCJENE

BILJEŠKE

1. POSTUPNOST Objasni jednu od postojećih mjera javne politike koju provodi vlast i navedi njene: • prednosti i • nedostatke. Ako ne postoji mjera javne politike koju provodi vlast, predloži novi način ili alternativnu mjeru javne politike za eventualno rješavanje problema. 2. JASNOST Koliko su sadržaji: • dobro organizirani, • sažeto napisani, • uočljivi i lako razumljivi? 3. INFORMACIJE Trebaju biti: • točne, • važne, • primjerene sadržaju na portfelju. 4. POTPORA Treba sadržavati: • primjere osnovnih stavova predstavnika vlasti (ukoliko postoji alternativna mjera javne politike), • jasno obrazloženje. 5. GRAFICI Trebaju biti: • sukladni sadržaju na portfelju, • usklađeni s osnovnim podacima i informacijama, • jednostavni, jasni i pregledni da utječu na i razumijevanje sadržaja i pokazuju jasne informacije. 6. DOKUMENTACIJA • adekvatna • uvjerljiva • odnosi se na izlaganje učenika UKUPNA OCJENA SUDAC

NADNEVAK 47

Razmatranje postojećih i alternativnih mjera javne politike koje se bave problemom

C

Za svaki kriterij, vrjednujte dio portfelja ocjenom od 1 do 5. Pomoću Lista za ocjenu cijeloga portfelja vrjednujte portfelj u cjelini. OCJENE 1. POTPUNOST Objasni jednu od postojećih/alternativnih mjera javne politike i njene: • prednosti postojeće/alternativne mjere koju provodi vlast, • nedostatke postojeće/alternativne mjere koju sprovodi vlast. Ukoliko ne postoji mjera koju sprovodi vlast, predloži način ili mjeru eventualnog rješenja problema? 2. JASNOST Koliko su sadržaji: • dobro organizirani, • sažeto napisani, • uočljivi i lako razumljivi? 3. INFORMACIJE Trebaju biti: • točne, • važne, • primjerene sadržaju na portfelju. 4. POTPORA Treba sadržavati: • primjere osnovnih stavova predstavnika vlasti (ukoliko postoji alternativna mjera javne politike), • jasno obrazloženje. 5. GRAFICI Trebaju biti: • sukladni sadržaju na portfelju, • usklađeni s osnovnim podacima i informacijama, • jednostavni, jasni i pregledni da utječu na i razumijevanje sadržaja i pokazuju jasne informacije. 6. DOKUMENTACIJA • adekvatna, • uvjerljiva, • odnosi se na izlaganje učenika. UKUPNA OCJENA

SUDAC 48

NADNEVAK

BILJEŠKE

Predlaganje mjera javne politike koje će pomoći pri rješavanju problema

C

Za svaki kriterij, vrjednujte dio portfelja ocjenom od 1 do 5. Pomoću Lista za procjenu cijelog portfelja, ocijenite portfelj u cjelini. OCJENE

BILJEŠKE

1. POTPUNOST Opiši: • i navedi mjeru javne politike koju je predložio razred, • prednosti i nedostatke mjere javne politike, • koja razina i grana vlasti je odgovorna za predloženu mjeru javne politike? 2. JASNOST Koliko su sadržaji: • dobro organizirani, • sažeto napisani, • uočljivi i lako razumljivi? 3. INFORMACIJE Trebaju biti: • točne, • važne, • primjerene sadržaju na portfelju. 4. POTPORA Treba sadržavati: • stavove pojedinaca-predstavnika vlasti (ukoliko postoji mjera javne politike), • jasno obrazloženje. 5. GRAFICI Trebaju biti: • sukladni sadržaju na portfelju, • usklađeni s osnovnim podacima i informacijama, • jednostavni, jasni i pregledni da utječu na i razumijevanje sadržaja. 6. DOKUMENTACIJA • adekvatna, • uvjerljiva, • odnosi se na izlaganje učenika. UKUPNA OCJENA

SUDAC

NADNEVAK 49

C

Akcioni plan Za svaki kriterij, vrjednujte dio portfelja ocjenom od 1 do 5. Pomoću Lista za ocjenu cijelog portfelj vrjednujte portfelj u cjelini. OCJENE 1. POTPUNOST Prepoznaj i navedi: • osobe (ličnosti, utjecajni pojedinci, predstavnici vlasti) koji bi vas podržali u zajednici, • osobe (ličnosti, utjecajni pojedinci, predstavnici vlasti) koji se suprotstavljaju vašem planu akcije, • osobe (javne ličnosti, uspješni privrednici) koji podržavaju vlast, • osobe koje se suprotstavljaju vlasti, • objašnjenja kako bi ih se moglo pridobiti da podrže vaše prijedloge. 2. JASNOST Koliko su sadržaji: • dobro organizirani, • sažeto napisani, • uočljivi i lako razumljivi? 3. INFORMACIJE Trebaju biti: • točne, • važne, • primjerene sadržaju na portfelju. 4. POTPORA Treba sadržavati: • primjere osnovnih stavova utjecajnih pojedinaca i njihova pismena potpora, • jasno obrazloženje. 5. GRAFICI Trebaju biti: • sukladni sadržaju na portfelju, • prikladni s osnovnim podacima i informacijama, • jednostavni, jasni i pregledni da utječu na i razumijevanje sadržaja. 6. DOKUMENTACIJA • adekvatna, • uvjerljiva, • odnosi se na izlaganje učenika. UKUPNA OCJENA

SUDAC 50

NADNEVAK

BILJEŠKE

C

List za ocjenu cijeloga portfelja

Nastavnik Razredni odjel Škola

Za svaki kriterij, vrjednujte cijeli portfelj ocjenom od 1 do 5. OCJENE

BILJEŠKE

1. UVJERLJIVOST Dokazano da je: • problem važan, • mjera/javna politika koju predlažete u vezi sa problemom, • predložena mjera/javna politika je ustavna i može dobiti potporu javnosti. 2. KOORDINACIJA Dijelovi portfelja: • su povezani, • ne ponavljaju informacije. 3. PRAKTIČNOST • Predložena mjera/javna politika je izvodljiva. • Mogući su pristupi dobijanja potpore. • Rješava stvarne probleme. 4. OSVRT • Demonstrirajte osvrt na naučeno! • Procijenite uspješnost izrade portfelja! OCJENE ZA CIJELI PORTFELJ Koristite bodovanje, kako bi ocjene bile preciznije. 90 – 100 = odličan 80 – 89 = vrlo dobar

SUDAC

70 – 79 = dobar 0 – 69 = dovoljan

NADNEVAK

51

Kriteriji za procjenu usmene prezentacije

D

Ovi kriteriji će se koristiti na onim natjecanjima koja uključuju usmene prezentacije. Napomena: Navedene kriterije koristiti pri ocjeni portfelja u čijoj pripremi, izradi i prezentaciji su sudjelovali svi učenici, a među njima i učenik/ca ili učenici s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju). Ovi kriteriji nisu jednaki onima prema kojima se procjenjuju izloženi portfelji. Usmene prezentacije bit će vrjednovane ocjenama od 1 do 5 prema svakom od elemenata koji slijede. OCJENE 1. ZNAČAJ U kojoj mjeri je skupina izabrala najznačajnije informacije i aspekte svoga portfelja da ih usmeno predstavi? 2. RAZUMIJEVANJE Da li su izlagači demonstrirali razumijevanje važnosti i opsega problema, postojeće i alternativne mjere javne politike koju su prepoznali, predložili mjeru javne politike i objasnili akcioni plan? 3. ARGUMENTACIJA Koliko je je skupina adekvatno predstavila svoje pozicije? Da li ih je uspješno obranila kada su im suci postavljali pitanja? 4. ODGOVORI U kojoj mjeri su odgovori učenika primjereni pitanjima sudaca? 5. SURADNJA/TIMSKI RAD Da li je većina učenika sudjelovala u izlaganju? Da li je bila očita ta odgovornost? Da li su izlagači pokazali poštovanje za mišljenje drugih i međusobno uvažavali mišljenje ili ne, učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju). UKUPNA OCJENA SUDAC 52

NADNEVAK

BILJEŠKE

D

Kriteriji za vrjednovanje cijele usmene prezentacije

1. UVJERLJIVOST Da li je prezentacija predlaganja mjera javne politike u cjelini uvjerljiva? 2. KOORDINACIJA Da li je jasno da su sve četiri skupine surađivale? U kojoj mjeri su razmjenjivale svoja iskustva? Da li su izlagači pokazali poštovanje mišljenja drugih i prema učeniku/ci s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju).

BODOVANJE Vrjednovanje prezentacije u cjelini do – 100 bodova. Vodite računa o učinkovitosti prezentacije, kreativnosti i originalnosti.

Koristite sljedeću ljestvicu: 90 – 100 = odličan 80 – 89 = vrlo dobar 70 – 79 = dobar 0 – 69 = dovoljan

53

E

Liste za ocjenu usmene prezentacije

1.

SKUPINA

Objašnjenje problema Za svaki navedeni kriterij, vrjednujte dio portfelja ocjenama od 1 do 5. Portfelj u cjelini ocijenite uz pomoć Lista za ocjenu cijele prezentacije, zabilježite ocjene svake od četiri skupine i ukupnu ocjenu. OCJENE 1. ZNAČAJ Da li su učenici odabrali najvažnije informacije za prezentaciju svog dijela portfelja? 2. RAZUMIJEVANJE U kojoj su mjeri učenici pokazali razumijevanje važnosti i opseg prirode problema? 3. ARGUMENTACIJA Do koje su mjere učenici pokazali da problem jeste značajan? Da li su prikupili argumente, dokaze i naveli primjere? 4. ODGOVORI Da li su odgovori učenika doista i odgovori na postavljena pitanja sudaca? 5. SURADNJA/TIMSKI RAD • Do koje su mjere članovi skupine doprinijeli prezentaciji u skupini? Da li je očigledna njihova zajednička odgovornost? Da li su učenici pokazali poštovanje za mišljenje drugih? • Kakva je bila suradnja učenika sa učenicima s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju)? UKUPNA OCJENA

SUDAC 54

NADNEVAK

BILJEŠKE

E 2.

SKUPINA

Postojeće i alternativne mjere javne politike Za svaki navedeni kriterij, vrednujte dio portfelja ocjenama od 1 do 5. Portfelj u cjelini ocijenite uz pomoć Lista za ocjenu cijele prezentacije, zabilježite ocjene svake od četiri skupine i ukupnu ocjenu. OCJENE

BILJEŠKE

1. ZNAČAJ U kojoj su mjeri učenici izabrali najvažnije informacije za prezentaciju ovog dijela portfelja? 2. RAZUMIJEVANJE Da li su učenici pokazali razumijevanje postojećih i alternativnih mjera javnih politika koje su identificirali? 3. ARGUMENTACIJA Do koje mjere su učenici pokazali prednosti i nedostatke svake od identificiranih ili prepoznatih mjera javnih politika? Da li su to obrazložili u svojim odgovorima na pitanja? 4. ODGOVORI U kojoj mjeri su odgovori učenika doista i odgovori na postavljena pitanja sudija? 5. SURADNJA/TIMSKI RAD Kakva je bila suradnja učenika u prezentaciji u skupini? Do koje su mjere svi članovi skupine doprinijeli prezentaciji u skupini? Da li je očita njihova zajednička odgovornost? Da li su učenici pokazali poštovanje za mišljenje drugih? Kakva je bila suradnja učenika sa učenicima s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju)? UKUPNA OCJENA

SUDAC

NADNEVAK 55

E 3.

SKUPINA

Predlaganje mjera javne politike koje se odnose na problem Za svaki navedeni kriterij, vrjednujte dio portfelja ocjenama od 1 do 5. Portfelj u cjelini ocijenite uz pomoć Lista za ocjenu cijele prezentacije, zabilježite ocjene svake od četiri skupine i ukupnu ocjenu. OCJENE 1. ZNAČAJ Do koje su mjere učenici izabrali najvažnije informacije za prezentaciju ovog dijela portfelja? 2. RAZUMIJEVANJE U kojoj mjeri su učenici pokazali razumijevanje prednosti i nedostataka mjere javne politike koju su predložili? 3. ARGUMENTACIJA Da li su učenici pokazali da je njihov prijedlog mjera javne politike objektivan pristup problemu? Kako su učenici branili svoje stavove u odgovorima na pitanja sudaca? 4. ODGOVORI U kojoj mjeri su odgovori učenika doista i odgovori na postavljena pitanja sudaca? 5. SURADNJA/TIMSKI RAD Kakva je bila suradnja učenika u prezentaciji u skupini? Do koje su mjere članovi skupine doprinijeli prezentaciji? Da li je očita njihova zajednička odgovornost? Da li su učenici pokazali poštovanje za mišljenje drugih? Kakav je bila suradnja učenika s učenicima s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju)? UKUPNA OCJENA SUDAC 56

NADNEVAK

BILJEŠKE

E SKUPINA

4.

Akcioni plan Za svaki navedeni kriterij, vrjednujte dio portfelja ocjenama od 1 do 5. Portfelj u cjelini ocijenite uz pomoć Lista za ocjenu cijele prezentacije, zabilježite ocjene svake od četiri skupine i ukupnu ocjenu. OCJENE

BILJEŠKE

1. ZNAČAJ Da li su učenici izabrali najvažnije informacije za prezentaciju svoga dijela portfelja? 2. RAZUMIJEVANJE U kojoj mjeri su učenici pokazali razumijevanje koraka koje će poduzeti da bi utjecali na predstavnike zakonodavne i izvršne grane vlasti? 3. ARGUMENTACIJA U kojoj su mjeri učenici pokazali da je njihov plan objektivan, realan, moguć, izvodljiv? Da li su pokazali korake i načine na koje mogu pridobiti predstavnike zakonodavne i izvršne grane vlasti te opoziciju za svoj plan? 4. ODGOVORI Da li su odgovorima na pitanja uspješno branili svoje stavove? U kojoj mjeri su odgovori učenika doista i odgovori na postavljena pitanja sudaca? 5. SURADNJA/TIMSKI RAD Do koje su mjere članovi skupine doprinijeli prezentaciji? Kakva je bila suradnja učenika u prezentaciji u skupini? Da li je očita njihova zajednička odgovornost? Da li su učenici pokazali poštovanje za mišljenje drugih? Kakva je bila suradnja učenika s učenicima s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju)? UKUPNA OCJENA SUDAC

NADNEVAK 57

E

List za ocjenu cijeloga portfelja

Nastavnik Razredni odjel Škola Za svaki kriterij, vrjednujte dio portfelja ocjenom od 1 do 5 Napomena: Prilagođene liste koristiti pri ocjeni portfelja u čijoj pripremi, izradi i prezentovanju su sudjelovali svi učenici, a među njima i učenik/ca ili učenici s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju). OCJENE 1. UVJERLJIVOST Dokazano da je: • problem važan, • mjera javne politike koju predlažete u vezi s problemom, • mjera javne politike ustavna i može dobiti potporu javnosti i nadležnih institucija vlasti. 2. KOORDINACIJA Pojedinačni dijelovi portfelja • su povezani, • ne ponavljaju informacije. 3. PRAKTIČNOST • Predložena mjera javna politika je realna. • Realni su pristupi u dobijanju potpore. • Razmatra postojeće probleme. 4. OSVRT • Demonstrirajte osvrt na naučeno! • Procijenite uspješnost izrade portfelja! OCJENE ZA CIJELI PORTFELJ Koristite bodovanje, da bi ocjene bile preciznije. 90 – 100 = odličan 80 – 89 = vrlo dobar

SUDAC

70 – 79 = dobar 0 – 69 = dovoljan

NADNEVAK

BILJEŠKE

F

Postupci i upute za vođenje natjecanja

Ovi postupci i upute predstavljaju naš napor da se ponudi jedna konzistentna univerzalna struktura za primjenu programa Projekt građanin/Ja građanin u cijeloj državi. Nastojali smo u potpunosti pojednostaviti postupke i upute, načiniti ih preciznim, konciznim i korisnim, ali i omogućiti učenicima s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) da sudjeluju u provedbi programa Projekt građanin/Ja građanin. Vjerujemo da će svatko tko sudjeluje u ovom projektu cijeniti jasno definirane upute i zajedničke postupke i kriterije za ocjenu portfelja.

1.

Distribucija instruktivnog materijala - Podjela materijala koji im može pomoći u provedbi Projekta.

 pis programa: Osnovni cilj je ohrabriti i angažirati najširu moguću • O participaciju učenika s naglaskom na uključivanju svih učenika u razrednom odjelu i učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju).

Za svrhu natjecanja s drugim razrednim odjelima u školi ili sa drugim odjelima na općinskom, gradskom, županijskom i regionalnom natjecanju, razredni odjel treba zadovoljiti sljedeće kriterije:  t reba obuhvatiti sve učenike u razrednom odjelu i učenike s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju), a ne samo izabrane za natjecanje;  t reba biti dio redovnog školskog programa koji obuhvata predmete građanske naobrazbe, demokracije i ljudskih prava, povijesti, sociologije, jezika i sl.  io je redovnog rasporeda sati i redovne nastave; d  astavnik vodi evidenciju o svakom učeniku u razrednom odjelu; koristiti n liste za ocjenjivanje učeničkih dostignuća koje nastavnik sam priprema.

2.

Priznanja: Svaki učenik koji je sudjelovao u programu Projekt građanin/Ja građanin dobit će priznanje. To priznanje može biti potpisano i od strane nekog utjecajnog građanina u zajednici. Priznanja sa školskog takmičenja potpisuje direktor škole, a općinska, gradska, županijska i regionalna takmičenja potpisuju predstavnici predškolskih zavoda ili ministarstva obrazovanja.

59

F Postupak natjecanja Završeni portfelj se ocjenjuje bez prisustva učenika. Razredni odjeli usmeno predstavljaju svoje portfelje pred sucima i odgovaraju na njihova pitanja. Važno je voditi računa i obavijestiti suce o uključenosti učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju).

1.

Portfelj. Čine ga dvije komponente: 1. dio na kojem se izlaže portfelj, 2. dokumentacije. Dio na kojem se izlaže portfelj sastoji se od:

• Četiri ploče 80 cm x 100 cm. • Svaka od četiri skupine bira po dva učenika predstavnika skupina koji izlažu na jednoj od ploča sukladno mogućnostima i ukoliko ima interesa kod učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) angažirati ih na izlaganje na jednoj od ploča.

• Svaka ploča uključuje: pisani sadržaj tema te skupine, slikovne

prikaze, grafike, tabele, fotografije, karikature, naslove iz novina kao i druge ilustracije, prepoznavanje (identifikaciju) izvora korištenih za prikupljanje informacija za taj dio.

Dio za dokumentaciju se sastoji od:

• pet dijelova smještenih u registrator gdje svaki dio dokumentacije

treba odvojiti vrpcom različite boje: sadržaj cijelog portfelja i svakog njegovog dijela,

• preslike (kopije) najvažnijih informacija koje je svaka skupina prikupila za svoj dio portfelja,

• peti dio koji sadrži osvrt na naučeno.

60

F 2.

Usmena prezentacija: Prezentacija se može organizirati za drugi

razredni odjel, za vijeće roditelja, vijeće učenika, sekciju „Civitas“, predstavnike institucija vlasti, nevladinih udruga. Ova aktivnost može biti dragocjeno iskustvo u predstavljanju ideja drugima.

• S vaki razredni odjel treba biti podijeljen u četiri skupine, za četiri

dijela portfelja uz obvezno uključivanje i učenika s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju).

• S vaka skupina će imati četiri minute za prezentaciju. Tijekom tog perioda će odgovarati na pitanja sudaca.

 ozvoljeno je korištenje bilješki u osnovnoj, ali ne i u srednjoj školi. • D

Učenici se trebaju pozvati na izloženi portfelj. Jedan dragovoljac treba mjeriti vrijeme. Svaki tim ima osam minuta, 4+4, četiri minute za prezentaciju svakog dijela portfelja i četiri minute za odgovore na pitanja sudaca.

3.

Biranje ocjenjivača: Sljedeća informacija može pomoći pri biranju:

• Sudački tim čine tri ocjenjivača. • S uci trebaju biti istaknuti pojedinci koji su upućeni u politiku,

političke procese i građansku naobrazbu, nastavnici društvenih, humanističkih nauka, javni radnici, novinari, odvjetnici, suci, profesori političkih nauka i prava itd. Naravno i sve druge kategorije građana, profesionalaca i dragovoljaca mogu biti uključene.

4.

Materijali: Nastavnici svakom sucu trebaju osigurati određeni broj

preslika sljedećih materijala:

• Upute za suce: Izlaganje i dokumentacija portfelja (Dodatak G) • Listovi za ocjenu portfelja – po jedan za svaki dio portfelja • List za ocjenu cijelog portfelja Prije usmene prezentacije ocjenjivačima će trebati:

• Upute za ocjenjivače: Usmena prezentacija – Dodatak H • Kriterij za procjenu usmene prezentacije – Dodatak D • Listovi za ocjenu usmene prezentacije – po jedan za svaku od četiri skupine - List za ocjenu cjelokupne usmene prezentacije.

61

F 5.

Ocjenjivanje: Održite kratki sastanak s ocjenjivačima i ponovite s njima

ciljeve projekta. Skrenite pozornost na učenike viših razreda osnovne škole i očekivanja ocjenjivača od njih. Učenike bodriti, hrabriti i na tolerantan način im objasniti nedostatke, ne vikati na njih, ne omalovažavati njihov rad i sve učenike na kraju pohvaliti za rad koji su predstavili, a posebno učenike s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju). Ponovite sljedeće:

• Upute za ocjenjivače • Listove za ocjenu portfelja • Učenici će imati usmenu prezentaciju • Upute za ocjenjivače, usmena prezentacija • Listove za ocjenu usmene prezentacije – po jedan za prezentaciju svake od skupina - podijeliti List za ocjenu usmene prezentacije u cjelini zabilježiti ocjene za portfelj

Ocjenjivači trebaju ohrabriti učenike svojim pitanjima i sugestijama za usavršavanje njihovog portfelja i usmene prezentacije. Za ocjenu svakog portfelja treba izdvojiti oko četrdeset minuta, kao i za usmenu prezentaciju. Prikupite liste za ocjenu od ocjenjivača po završetku ocjenjivanja. Provjerite točnost dodatka na svakom od četiri lista za ocjenu portfelja i List za ocjenu cijelog portfelja koje je predao svaki ocjenjivač. Jednako tako i listove za ocjenu usmene prezentacije. Zatim postupite ovako:

• zabilježite ocjene, • jednako tako i ocjene za usmenu prezentaciju, • izračunajte i provjerite konačnu ocjenu, • zabilježite i usporedite ocjene, odredite pobjednika prema najvišoj ocjeni - koristite bodove!

6.

Nakon ocjenjivanja izvijestite sve sudionike o ishodima natjecanja.

Podijelite potpisana priznanja svim učesnicima. Organizirajte posjete istaknutog aktiviste, predstavnika lokalne zajednice, Vijeće/Savjet roditelja, člana školskog odbora kako bi dodijelio priznanje pobjedniku na školskoj svečanosti.

62

G

Postupak natjecanja

Opseg natjecanja Ovo natjecanje je završna točka projekta za građansku naobrazbu za učenike u osnovnoj i srednjoj školi. Razredni odjeli su prepoznali, analizirali i predložili mjere javne politike koje se odnose na ozbiljan i važan problem u njihovoj zajednici. Nakon prepoznavanja problema, razredni odjel se dijeli u istraživačke timove koji će prikupiti informacije iz knjižnica, tiska, s radija, televizije, od profesora i upućenih, odvjetnika i sudaca, organizacija u zajednici, interesnih skupina, zakonodavnih ureda i administrativnih službi.

Portfelj Zatim, razredni odjel izrađuje portfelj koji se zasniva na njihovom istraživanju. Podijelili su se u četiri skupine u koje se uključuje i učenik s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) i svaka je odgovorna za jedan dio portfelja.

Zadatak Prva skupina: Objasniti problem koji je razredni odjel odabrao zašto je važan i zašto ga vlast treba razmotriti. Druga skupina: Procijeniti postojeće mjere javne i alternativne politike koje su pokušale riješiti problem. Treća skupina: Izraditi i obrazložiti mjeru javne politike koje učenici predlažu, a koja će se baviti problemom. Četvrta Izraditi akcijski plan kako bi se dobila potpora skupina: nadležne institucije vlasti za predloženu mjeru javne politike koju razredni odjel predlaže. Portfelj ima dvije komponente: izlaganje i dokumentaciju. Svaka od četiri skupine je odgovorna za obje komponente portfelja.

63

G Izlaganje Čine ga četiri postera na kojima se izlaže rad svake skupine.

Dokumentacija Obuhvata prikupljene materijale koji na najbolji način dokumentiraju istraživanje. Materijali se uvezuju u registrator. Treba izraditi sadržaj za svaki od četiri dijela portfelja. Peti dio u registratoru sadrži osvrt na naučeno. Za ovaj dio je odgovoran cijeli razredni odjel. Za detaljan opis zahtjeva svakog od dijelova portfelja pogledajte tekst u priručniku za učenike.

Kriterij za ocjenjivanje Vrjednovanje dijela svake skupine zasniva se na sljedećim kriterijima:

P P P P

Potpunost Ustavnost Jasnost

P P P

Potpora Grafici Dokumentacija

Informacije

Vrjednovanje cijelog portfelja Zasniva se na sljedećim kriterijima:

P P

Uvjerljivost Praktičnost

P P

Koordinacija Osvrt

Listovi za vrjednovanje detaljnije opisuju ove kriterije. Za svaki navedeni kriterij, svaki će sudac vrjednovati ocjenom od 1 do 5. Postoje prilagođene liste za vrjednovanje za svaku od četiri skupine i za cijeli portfeljo. Ocjenjivači se mogu dogovarati, ali ne moraju imati jednako mišljenje. 90 – 100 = odličan 80 – 89 = vrlo dobar

70 – 79 = dobar 0 – 69 = dovoljan

Učenici će cijeniti komentare jer na taj način oni također uče. 64

H

Upute za suce: Usmena prezentacija

Postupci usmene prezentacije Cilj usmene prezentacije portfelja jeste da učenici nauče predstavljati i braniti svoja mišljenja koja nastoje utjecati na javnu politiku. Svaki razredni odjel se dijeli na četiri skupine, svaka za po jedan dio portfelja. Svaka od ovih skupina će pripremiti prezentaciju od 4 minuta pred ocjenjivačima, i 4 minuta odgovarati na pitanja. Omogućiti učeniku s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) da sukladno svojim mogućnostima i interesima bude uključen u usmenu prezentaciju. Ukoliko je takav učenik angažiran u usmenoj prezentaciji suci trebaju biti obaviješteni o njegovom sudjelovanju.

Početak usmene prezentacije Suci će prije toga izabrati svog predsjednika. Predstavit će se i pozvat će prvu skupinu da prezentira portfelj. Potom, redom, i ostale skupine. Učenici se trebaju usredsrediti na temeljne aspekte svog dijela za izlaganje portfelja, ali ne trebaju čitati napisano. Mogu koristiti grafike pri objašnjavanju, kao i bilješke (u osnovnoj, ali ne i u srednjoj školi).

65

H

Pitanja Nakon što saslušaju prezentaciju, suci će postaviti pitanja. Učenicima je to prilika za pojasniti, proširiti i obraniti svoje pozicije. Ova pitanja su najveći izazov za suce koji pitanja trebaju postaviti jasno, te je bolje ne postavljati pitanja iz više dijelova. Učenicima nije dozvoljeno da koriste bilješke pri odgovorima, iako se mogu pozvati na izloženi portfelj. Odgovor na postavljeno pitanje mogu dati predstavnici skupine za dio portfelja koji predstavljaju. Sugestije za pitanje učenicima:  bjasniti ili pojasniti izloženo, • o  avesti primjere za to, • n  braniti neke od svojih tvrdnji, • o

• objasniti što su naučili prilikom istraživanja, kakve su probleme imali, koje su koncepte i ideje naučili (u okviru osvrta na naučeno postavite pitanja cijeloj skupini).

Nakon toga iznesite svoja mišljenja i komentare, obostrano.

66

H

Kriteriji za ocjenjivanje Za usmenu prezentaciju ocjenjivači će ocjenjivati svaku učeničku skupinu na osnovu pet kriterija: značaj, razumijevanje, argumentacija, odgovori i timski rad. Cijela usmena prezentacija razrednog odjela će se ocjenjivati prema dva kriterija: uvjerljivost i koordinacija. Kriteriji su objašnjeni na listu za ocjenjivanje. Ocjenjivači moraju ocjenjivati na osnovu ovih sedam kriterija. Za svaki navedeni kriterij koristit će ocjene od 1 do 5, bez plusa i minusa. Prije prezentacije moraju dobiti odgovarajuće liste za ocjenjivanje. Ocjene i ukupnu ocjenu treba zabilježiti na Listu za ocjenu ukupne prezentacije. Ocjenjivači se mogu dogovarati, ali ne moraju biti istog mišljenja.

67

I

Lista za nastavnikovu procjenu realiziranog Projekta građanin/Ja građanin Vaša procjena ovog programa pomoći će u naporima da se program usavrši. Podcrtajte i zabilježite što su vaši učenici pokazali kao rezultat sudjelovanja u programu:

• usavršili su razumijevanje pojma i važnosti mjera javne politike; • naučili više o važnim problemima u zajednici; • bolje upoznali izvore informacija; • usavršili vještine istraživanja društvenih problema i kreiranja javne politike;

• usavršili vještine suradnje, dogovaranja, komuniciranja, kritičkog razmišljanja, pregovora;

• postali svjesni mogućnosti sudjelovanja u zajednici; • bolje razumjeli funkcioniranje vlasti; • upoznali skupine u zajednici koje se bave problemima javne politike ili problemima od općeg značaja za društvo;

• razvili izravniji stav prema vlasti; • usavršili razumijevanje uporabe portfelja kao sredstva komunikacije, uvjeravanja i pregovaranja u rješavanju važnih problema u zajednici.

U narednom dijelu teksta označite ste suglasni ili niste suglasni sa sljedećim tvrdnjama o programu Projekt građanin/Ja građanin: 4 = sasvim sam suglasan 3 = suglasan sam 2 = nisam suglasan 1 = nikako nisam suglasan

68

I 1.

Aktivnosti u tekstu priručnika za učenike su odgovarajuće težine za učenike.

2.

Aktivnosti su bile korisne u pripremi i izradi portfelja.

3.

Upute za izradu portfelja su jasne.

4.

Kriteriji za procjenu dostignuća učenika su točno i razumno napisani.

5.

 rojekt građanin/Ja građanin ohrabruje učenika na kontakte unutar zajednice kako P bi prikupili informacije o problemu javne politike.

6.

 rojekt građanin/Ja građanin pomaže učenicima razviti bolje razumijevanje P sudjelovanja u vlasti i izvođenja mogućih izmjena za unaprjeđenje općeg dobra u zajednici.

7.

Da li biste ponovo sudjelovali u programu Projekt građanin/Ja građanin? Da Ne Zašto?

8.

Da li biste ovaj projekt predložili drugim sugrađanima? Da

Ne

Zašto?

9.

Koje su prednosti programa Projekt građanin/Ja građanin?

10.

Koji su nedostatci?

11.

Što predlažete za poboljšanje programa Projekt građanin/Ja građanin?

12.

U koliko ste razrednih odjela primijenili program Projekt građanin/Ja građanin?

13.

Koji su to razredni odjeli?

14.

Unutar kojeg predmeta?

15.

 oji je postotak učenika u vašem razrednom odjelu koji pripadaju manjinama, K rasnim ili etničkim skupinama?

16.

Koje su odlike tih razrednog odjela? nadaren

izuzetan

prosječan

dvojezičan

drugo

17.

 rojekt građanin/Ja građanin je prilagođen učenicima ili učenicama s lakim oštećenjem P intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju).

18.

Koji od ovih izraza najbolje opisuje oblast u kojoj se nalazi vaša škola? urbana Škola:

ruralna

predgrađe Razredni odjel:

drugo Ime: 69

List za učeničku procjenu programa Projekt građanin/Ja građanin

J

Vaša mišljenja o programu Projekt građanin/Ja građanin pomoći će da ga usavršimo. Ocijenite tvrdnje: 4 = sasvim sam suglasan/suglasna sa programom

2 = nisam suglasan/na

3 = suglasan/na sam

1 = nikako nisam suglasan/na

1.

Bolje razumijem javnu politiku.

2.

Naučio/la sam više o važnim problemima u zajednici.

3.

Naučio/la sam surađivati s drugima u rješavanju problema u zajednici.

4.

 savršio/la sam sposobnost istraživanja, komuniciranja, suradnje, kritičkog U razmišljanja!

5.

Otkrio/la sam da mogu utjecati na predstavnike vlasti u svojoj zajednici.

6.

Bolje razumijem funkcioniranje vlasti.

7.

Naučio/la sam kako se može utjecati na mjere javne politike.

8.

Više sam svjestan/na postojanja skupina u zajednici koje se bave našim problemima.

9.

Razvio/la sam izravniji odnos prema institucijama i nositeljima vlasti.

10.

Razvio/la sam svijest o prihvatanju različitosti.

11.

 azumijem da je portfelj sredstvo komuniciranja, uvjeravanja i pregovora u R rješavanju važnih problema u zajednici.

12.

Što najviše cijenite u programu Projekt građanin/Ja građanin?

13.

Što biste izmijenili u proteklim aktivnostima? Škola:

70

Razredni odjel:

Ime:

K

Primjeri upitnika, protokola i lista za učenike

Preporuka nastavnicima

Pokažite svim učenicima, potpunija objašnjenja dajte učeniku s lakim oštećenjem intelektualnog funkcioniranja (ili/i drugim zaprekama u učenju i sudjelovanju) kako da koriste ove forme. Mogu koristiti instrumente: upitnike, protokole i liste. 1. Upitnik za prepoznavanje i analizu problema 2. Protokol intervjua 3. Lista za evidentiranje informacija iz tiskanih izvora 4. Protokol za praćenje radija i TV programa 5. Podsjetnik za prikupljanje informacija iz publikacija i dokumenata 6. Evidentna lista za informacije iz pisama 7. Upitnik za mišljenje o ustavnosti

71

K Upitnik za prepoznavanje i analizu problema Ime i prezime osobe: Nadnevak:

Mjesto:

Problem: 1.

Da li je to problem koji vi i članovi vaše zajednice smatrate važnim? Zašto?

2.

Koje su razine, a koje grane vlasti su zadužene za rješavanje ovog problema?

3.

Kakvu mjeru javne politike, ukoliko je ima, vlast provodi da bi riješila taj problem? - Ukoliko mjere javne politike postoje, odgovorite na sljedeća pitanja:  oje su njene prednosti i nedostatci? K  ako se postojeće mjere javne politike mogu unaprijediti? K  a li je potrebno postojeće mjere javne politike izmijeniti u potpunosti? D Zašto?  akva nesuglasice, ukoliko ih ima, postoje u vašoj zajednici u vezi s K pomenutom javnom politikom?

72

4.

G  dje možete pronaći još informacija o ovom problemu kao i o stavovima i mišljenjima različitih pojedinaca i skupina?

5.

D  a li smatrate da u vašoj zajednici ima još problema koji bi mogli biti korisni za izučavanje u vašem razrednom odjelu? Koji su to problemi?

K.

Protokol za razgovor/intervju Ime i prezime učenika: Nadnevak:

Mjesto:

Problem: 1.

Ime osobe s kojim se vodi razgovor: Uloga sugovornika u zajednici: (primjerice poslovni čovjek, umirovljenik, roditelj, učenik, student, dobrotvorni radnik) Napomena: Ukoliko vaš sugovornik ne želi da se njegovo ime zabilježi, poštujte njegovu želju i samo navedite ulogu koju ta osoba obavlja u zajednici.

2.

Objasnite sugovorniku koji problem izučavate! Postavite pitanja koja slijede! Zabilježite odgovore koje dobijete.

a) Da li taj problem smatrate važnim? Zašto? b) Da li smatrate da i ostali članovi zajednice taj problem ocjenjuju kao važan? Zašto? c) Da li mjere javne politike vlast provodi u ovom trenutku radi rješavanja spomenutog problema? Ukoliko takve mjere javne politike postoje, odgovorite na sljedeća pitanja? Koje su prednosti postojećih mjera javne politike? Koji su nedostatci postojećih mjera javne politike? Na koji način se navedene/postojeće mjere javne politike mogu unaprijediti? Da li je potrebno postojeće mjere javne politike u potpunosti izmijeniti? Zašto? Kakve nesuglasice, ukoliko ih ima, postoje u vašoj zajednici po pitanju postojećih mjera javne politike? Kakve nesuglasice, ukoliko ih ima, postoje u vašoj zajednici u vezi sa ovim mjerama javne politike? d) Gdje je moguće dobiti više informacija o ovom problemu, kao i različita mišljenja i stavove koje ljudi imaju o njemu?

73

K Lista za informacije iz tiskanih izvora Ime i prezime učenika: Nadnevak: Problem: Naziv i nadnevak objave publikacija: Naslov teksta: 1.

Kakav je stav zauzet u tekstu u odnosu na spomenuti problem?

2.

Koje su temeljne točke ovog stava?

3.

Kakve mjere javne politike vlast u ovom trenutku ima, i da li ih ima, da bi riješila dati problem?

Ukoliko mjere javne politike postoje, odgovorite na sljedeća pitanja: Koje su prednosti postojećih mjera javne politike?

Koji su nedostatci postojećih mjera javne politike?

Na koji način se navedene mjere javne politike mogu unaprijediti?

Da li je potrebno postojeće mjere javne politike u potpunosti izmijeniti? Zašto?

Kakve nesuglasice, ukoliko ih ima, postoje u vašoj zajednici po pitanju postojećih mjera javne politike?

74

K Protokol za praćenje radio i TV programa Ime i prezime učenika: Nadnevak:

Vrijeme:

Problem:

1.

Izvor informacija: (radio ili TV vijesti, dnevnik, intervju, dokumentarni program, ili neki drugi program koji se odnosi na odabrani problem).

2.

Razmotrite sljedeća pitanja dok gledate ili slušate program: Da li se taj problem smatra značajnim? Zašto?

3.

Kakve mjere javne politike, ukoliko ih ima, vlast provodi radi rješavanja tog problema?

Koje su prednosti postojećih mjera javne politike?

Koji su nedostatci postojećih mjera javne politike?

Na koji način se postojeće mjere javne politike mogu unaprijediti?

Da li je potrebno postojeće mjere javne politike u potpunosti izmijeniti? Zašto?

Da li i kakve nesuglasice postoje u vašoj zajednici kada je riječ o navedenim mjerama javne politike?

75

K

Podsjetnik za prikupljanja informacija iz publikacija i dokumenata Imena i prezimena članova tima:

Nadnevak:

Naziv knjižare, ureda, institucije ili elektroničke mreže koju ste posjetili ili kontaktirali. Problem koji se istražuje: 1.

Izvor informacija: a) Naziv publikacije b) Autor (ukoliko je naznačen) c) Nadnevak izdavanja publikacije

2.

Zabilježite podatke iz publikacije koji će vam pomoći odgovoriti na što veći broj pitanja koja slijede: a) Koliko je važan problem u vašoj zajednici? b) Koliko je taj problem prisutan u lokalnoj zajednici, županiji, regiji, entitetu ili u državi? c) Koja od sljedećih tvrdnji je točna prema vašem mišljenju?  ema zakona ili mjere javne politike koji se odnose na ovaj problem. N Točno

Netočno

 akon koji se odnosi na ovaj problem nije adekvatan. Z Točno

Netočno

 akon koji se odnosi na ovaj problem je adekvatan, ali se ne primjenjuje na Z odgovarajući način. Točno

Netočno

d) Koje razine vlasti ili grane vlasti jesu odgovorne za rješavanje ovog problema? Što čine po tom pitanju? e) Kakve nesuglasice u vezi s ovom mjerom javne politike ili načinom provedbe postoje u zajednici? f) Koje su glavne ličnosti, skupine ili organizacije koje izražavaju mišljenja o ovom problemu? Zašto su zainteresirani za ovaj problem? Kakvo je njihovo mišljenje? Koje su prednosti i nedostatci njihovog stava? Na koji način pokušavaju utjecati na vlast da prihvati njihov stav o tom problemu? g) Kako ja i moji prijatelji iz razrednog odjela možemo dobiti više informacija o njihovim stavovima? 76

K Lista za evidenciju informacija iz pisama Imena i prezimena članova tima: Nadnevak: Problem koji se istražuje:

1.

Izvor informacija (Navedite ime osobe koja vam daje informaciju. Ukoliko je potrebno, navedite i titulu, kao i skupinu ili organizaciju kojoj pripada.)

Ime: Titula i organizacija: Adresa: Telefon:

2.

Zamolite za informacije koje se odnose na problem koji istražujete. Nakon što ste se predstavili putem pisma ili telefonom kao što je opisano na strani 17, kažite koji problem istražujete i zatražite odgovore na sljedeća pitanja: a) Koliko je važan problem u lokalnoj zajednici, županiji, entitetu ili državi?

b) Koliko je taj problem prisutan u lokalnoj zajednici, županiji, entitetu ili državi?

c) Zašto je ovo problem kojim se treba pozabaviti vlast? Da li bi još netko trebao preuzeti odgovornost za njega? Zašto?

77

K d) Što mislite, koja od sljedećih tvrdnji je točna?

 ema zakona ili mjere javne politike koji se odnose na ovaj problem; N Točno

Netočno

 akon koji se odnosi na ovaj problem nije adekvatan; Z Točno

Netočno

 akon koji se odnosi na ovaj problem je adekvatan, ali se ne primjenjuje na Z odgovarajući način; Točno

Netočno

e) Koje su razine vlasti i grane vlasti odgovorne za rješavanje ovog problema? Što čine po tom pitanju?

f) Da li u zajednici postoje razilaženja po pitanju ovog problema?

g) Koji pojedinci, skupine i organizacije zauzimaju stavove prema ovom problemu?  akav stav zauzimaju? K  oje su prednosti i nedostatci njihovog stava? K

 ako možemo dobiti informacije o njihovim stavovima? K

 ako oni pokušavaju utjecati na vlast da usvoji njihovo rješenje za ovaj K problem?

h) Ukoliko moj razredni odjel predloži mjeru javne politike za rješavanje ovog problema, kako možemo utjecati na predstavnike vlasti da usvoje naš prijedlog?

78

K Upitnik za mišljenje o ustavnosti Ustav postavlja određena ograničenja na aktivnosti koje vlast poduzima kako bi zaštitila prava građana. Kada predlažemo da vlast usvoji neku politiku ili zakon radi rješavanja određenog problema, važno je da od vlasti ne tražimo nešto što nije dozvoljeno prema važećem ustavu. Svaki građanin ima pravo i obvezu da razmotri postojeće i predložene mjere javne politike i zakone da bi utvrdio da li su u suprotnosti s ograničenjima koja proističu iz ograničenja postavljenih ustavom. Ovaj upitnik za provjeru sadrži neka od ograničenja koja ustav postavlja pred vlast u njenom nastojanju da zaštiti naša prava. Koristite ovaj upitnik za provjeru kada budete razrađivali predloženu mjeru javne politike. Utvrdite da mjera javne politike koju predlažete nije u suprotnostima s ograničenjima koja vlast ima. Ovaj upitnik – mišljenje o ustavnosti treba razmotriti cijeli razredni odjel. Ishode koje dobijete uvrstite u treći dio dijela za prikazivanje i dokumentaciju vašeg portfelja.

79

K.

80

1.

Vlasti nije dozvoljeno miješati se u pravo pojedinaca na njihova uvjerenja. Predložena mjera javne politike krši/ne krši ovo ograničenje koje vlast ima. Objasnite zašto?

2.

Vlasti nije dozvoljeno da postavlja nerazumna i nepravična ograničenja na prava osoba da se izražavaju na pisani, usmeni ili na neki drugi način. Mjera javne politike koju mi predlažemo krši/ne krši ovo ograničenje koje vlast ima. Objasnite zašto?

3.

Vlasti nije dozvoljeno da nekoga liši života, slobode ili imovine, a da mu se prethodno ne osigura korektno saslušanje na sudu sukladno zakonu, ili pred drugim autoritetom koji ima ovlasti za to. Javna politika koju smo mi predložili ne krši/krši ova ograničenja koja su postavljena pred vlast. Objasnite zašto?

4.

Vlasti nije dozvoljeno da ometa privatnost domova osoba, bez opravdanog razloga za to. Naša javna politika krši/ne krši ovo ograničenje koje je postavljeno pred vlast. Objasnite zašto?

5.

Vlasti nije dozvoljeno donositi zakone koji bez razloga ili nepravično diskriminiraju osobe na osnovu rase, religije, godina, etničke ili spolne pripadnosti. Javna politika koju mi predlažemo krši/ne krši ograničenja koja su postavljena pred vlast. Objasnite zašto?

K Sažetak

Napišite sažetak – izjavu u kojoj obrazlažete svoje uvjerenje da mjera javne politike koju ste predložili nije u suprotnosti s ustavom.

81

82

83